Koliko ekonomski zaostajemo za razvijenim zemljama svijeta?

Koliko ekonomski zaostajemo za razvijenim zemljama svijeta?

Autor je mr.sc. Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, a svoj doprinos analizi dao je i mr.sc. Dino Hadžialić.

Nezaposlenost predstavlja jedan od glavnih makroekonomskih problema u BiH, čije rješavanje može dovesti do ubrzanog ekonomskog rasta.

Neoklasična ekonomska koncepcija, čiji je uticaj značajan i u BiH, u periodu od završetka rata, pa do danas, nije dala očekivane rezultate, bar kada je u pitanju ovaj ekonomski problem. Privatizacija i deregulacija ekonomije, koje su zamišljene kao instrument za pokretanje ekonomske aktivnosti, omogućile su samo korist uskom krugu ljudi, ostavljajući iza sebe veliki broj propalih firmi, čiji radnici su danas uglavnom na birou.

Deregulacija tržišta od uticaja države, pod klikom slobodne trgovine i ne mješanja na tržište, dala je dovoljno moći određenim interesnim skupinama, koje su vođene ličnim interesima opet regulisale tržište kako to njima odgovara.

Rezultat ovih aktivnosti jeste da BiH i nakon više od 20 godina ima preko 40% registrovanu stopu nezaposlenosti, niske prosječne plate, GDP koji je među najnižim u Evropi, neatraktivan realni sektor opterećen visokim nametima, te nizak nivo investicijske aktivnosti.

Paralele sa stanjem u SAD-u

Situacija u mnogome podsjeća na ekonomsko stanje u SAD-u nakon izbijanja Velike ekonomske krize 1929. godine, koja je bila pod velikim uticajem klasične ekonomske misli u to vrijeme, gdje je nezaposlenost bila na rekordnom nivou za SAD, preko 20% radno aktivnog stanovništva.

Velika ekonomska kriza, koja se još naziva i Velika depresija, bila je najduža i najdublja depresija koja je pogodila SAD ikada. Trajala je od 1929. pa sve do 1939. godine. Njena jačina je bila toliko jaka, da se osjetila u cijelom svijetu.

Svoj vrhunac kriza je dostigla 1933. godine, kada je nezaposlenost bila blizu 25% aktivne radne snage. SAD je tada primjenila mjere i razmišljanja John Maynard Keynsa, na način da se putem fiskalne politike i intervencionizma stimuliše potrošnja, što je i dovelo je do oporavka ekonomije SAD-a, što se vidi i u narednoj tabeli.

Ekonomija BiH – trenutno stanje

Bosna i Hercegovina se posljednjih godina susreće sa nizom ekonomskih problema, koji mogu ugroziti makroekonomsku stabilnost u srednjem i dugom roku. Iako ekonomski pokazatelji posljednjih godina pokazuju rast GDP-a od nekoliko procenata godišnje, kao i smanjenje nezaposlenosti, ipak sa druge strane pokazatelji poput rasta broja penzionera, te godišnja otplata duga, kao i odlazak populacije, predstavljaju tendencije koje brinu ekonomiste u BiH.

Ono što se može primjetiti jeste da je registrovana stopa nezaposlenosti, bez obzira na pokušaje prikazivanja kontastatnog rasta, ipak i dalje preko 45%. Ukoliko bi smo isključili udio sive ekonomije, onda bi imali nezaposlenost oko 30%, što je i dalje veoma visoko.

Na osnovu navedenih podataka, koji su prikazani za FBiH, s tim da bi se dobili relativni brojevi slični, kada bi se uključili podaci i za Republiku Srpsku, može se zaključiti, da po nezaposlenosti, vrlo smo blizu stanja SAD-a 1933. godine, kada je ekonomska kriza bila na svom vrhuncu. Razlike naravno postoje i one se mogu ogledati u činjenici da je SAD veliko tržište, koje može funkcionisati samo kao zatvorena ekonomija što se ne može reći za malu zemlju poput BiH sa oko 4 miliona stanovnika i koja je podložna vanjskim uticajima. Razlika je i u funkcionisanju monetarne politike, kao instrumenta ekonomske politike, što mi kao zemlja nemamo. Tehnološki gledano, u vrijeme SAD i Velike krize, iskorištavane su komparativne prednosti i tehnološki napredak, što danas nije slučaj, obzirom na mnogo veću dostupnost novih tehnologija, kao i otvorenost ekonomija. Ipak, zajednički imenilac može biti princip na kojem je SAD pokrenuo ekonomsku aktivnost u doba depresije, a to je stimulisanje ekonomije putem mjera iz domena fiskalne politike i politike dohodaka, koje mogu i u trenutnom kontekstu funkcionisanja BiH dati pozitivne rezultate.

Neoklasični koncept ekonomskog djelovanja nije pružio rezultate

Iako smo kao zemlja osjetili ekonomsku krizu 2009. godine, ona nije ostavila posljedice po našu ekonomiju kakve je recimo ostavila po ekonomiju SAD-a 1929. godine. Glavni razlog je što je ekonomija SAD-a u to vrijeme bila na razini pune zaposlenosti i blizu svoje granice proizvodnih mogućnosti, za razliku od BiH, koja je duboku unutar svoje granice. Posljedice ekonomske krize po BiH su nakon ovih godina, da je u odnosu na 2008. godinu, zaduženost povećana i do 10 puta, koja nije pratila ekonomski rast i oporavak.

Neoklasični koncept ekonomskog djelovanja, koji se prije svega ogledao u privatizaciji i deregulaciji, nije pružio očekivane rezultate po ekonomiju BiH.

Da bi došlo do smanjivanja nezaposlenosti, koja predstavlja glavni makroekonomski problem BiH, potrebno je putem makroekonomskih politika stimulisati potrošnju na tržištu, koja bi lančano dovela do rasta potražnje, a ona opet do rasta proizvodnje. Na primjeru SAD-a, stimulisanjem državne potrošnje, putem mjera fiskalne politike, došlo je do ekonomskog oporavka. Šematski se to može prikazati na sljedećoj slici.

“Svi stavovi, mišljenja i zaključci koji su izneseni u ovom komentaru ne odražavaju nužno stav i mišljenje Poslovnih novina, već isključivo autora.“

Najnoviji tekstovi

Leave a reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Pin It on Pinterest

Share This

Share!

Podjeli ovaj sadržaj sa prijateljima.