Poslanici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH danas su na vanrednoj sjednici podržali  izmjene Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode i Zakona o doprinosima.

Dopremijerka i federalna ministrica finansija Jelka Milićević istakla je da se ključna izmjena u Zakonu o visini stope zatezne kamate na javne prihode odnosi na produženje rokova za uplatu glavnog duga po osnovu kojeg se u skladu sa ovim zakonom može otpisati zatezna kamata, kada su u pitanju javni prihodi.

“Tako je dosadašnja odredba ‘do 30.6.2017. godine’ zamijenjena riječima ‘na dan isteka roka od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona'” – kazala je Milićević.

To znači da će podnositelju zahtjeva, koji je ispunio uslove za otpis propisanih zateznih kamata nastalih po osnovu dospjelih, a nenaplaćenih javnih prihoda sa stanjem na dan 31. decembra 2014. godine, a koji u cijelosti izmiri obaveze glavnog duga, najkasnije do dana isteka roka od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, biti otpisana u cjelokupnom iznosu obračunata, a neplaćena kamata.

Porezni obveznici koji su u cijelosti izmirili svoj glavni dug u periodu od 1. januara 2017. godine do 30. juna 2017. godine, i imaju pravomoćno rješenje o otpisu obračunate, a neplaćene kamate u visini od 50 posto, preostala obračunata, a neplaćena kamata će biti također otpisana u cjelokupnom iznosu.

Porezna uprava će po službenoj dužnosti izdavati rješenje o otpisu kamata za ove porezne obveznike.

Govoreći o izmjeni Zakona o doprinosima naglasila je da se izmjenom želi produžiti rok za dodatnih 36 mjeseci za primjenu povlaštene osnovice iz članka 20 Zakona, koja se odnosi na zaposlenike u rudnicima ugljena, tekstilnoj, kožarskoj i industriji obuće i niskoakumulacijskim djelatnostima tradicionalnih zanata.

“Ovim članom propisano je plaćanje doprinosa na povlaštenu osnovicu, koju čini umnožak prosječne plaće i koeficijenta 0,29, ukoliko se zaposleniku isplaćuje mjesečna plaća u visini do 60 posto prosječne mjesečne neto plaće u Federaciji BiH”, pojasnila je Milićević.

Cilj izmjena je nastavak stimuliranja zapošljavanja potrebne stručne radne snage u radno-intenzivnim i niskoakumulativnim djelatnostima koje su pretežno orijentirane na izvoz (više od 90 posto), odnosno jačanje konkurentnosti na inozemnom tržištu, prvenstveno u tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće, kao i stvaranje uvjeta a za veću zainteresiranost za investicijska ulaganja u taj sektor.

Da bi izmjene navedena dva zakona stupile na snagu potrebno je da ih usvoji i Dom naroda Parlamenta FBiH.