Nedavno objavljeni podaci Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) ukazuju da je sektor obnovljivih izvora energije (OIE) do kraja prošle godine kreirao više od 10 miliona radnih mjesta u svijetu.
“Taj podatak uključuje i velike hidroelektrane koje se recimo ne grade u BiH, ali su veoma značajne u radu i proizvodnji električne energije koja se ubraja u obnovljivu električnu energiju u BiH (oko 40 posto). To su radna mjesta koja su već davno kreirana, dakle bez novih radnih mjesta u sektoru velikih hidroelektrana”, izjavio je stručni konsultant za obnovljive izvore energije Nihad Harbaš govoreći o potencijalima za dobijanje i korištenje energije iz obnovljivih izvora, te zapošljavanja u ovom sektoru.
Kada je riječ o OIE u BiH, napomenuo je Harbaš, vrlo je česta pojava nerazumijevanja te oblasti u smislu da vlada mišljenje da se OIE odnose samo na električnu energiju, koja u bh. energijskom miksu (prema procjenama) zauzima 30 do 35 posto, zavisno od hidrološke godine. Segment grijanja, odnosno proizvodnje toplotne energije, pogotovo neefikasno koristeći razne oblike biomase kao što je ogrjevno drvo u domaćinstvima, jako je prisutan u BiH.
“Promatrajući taj sektor s aspekta zapošljavanja, odnosno otvaranja novih radnih mjesta, najveći doprinos je u drvoprerađivačkoj industriji, odnosno proizvodnji peleta, briketa i drvne sječke. To su grane koje su se značajno razvile u zadnjih deset godina u BiH, pa je tako otvoreno 60-ak peletara i briketara, nekoliko toplana je prešlo na biomasu, ali i fabrika za proizvodnju kotlova, što je povoljno za bh. društvo jer se u kompletnom lancu snabdijevanja zapošljava domaća radna snaga. Naravno, ovo tržište treba urediti da se ne bi dešavalo ono što se desilo s cijenom peleta prošle zime. Dakle, potrošači se moraju zaštiti”, naveo je Harbaš.
Ostale tehnologije OIE u BiH su uglavnom za proizvodnju električne energije, a najviše solarne elektrane i male hidroelektrane. Tehnologije ovih oblika, kako je dodao Harbaš, većinom su uvozno orijentirane, mada postoji jedan proizvođač turbina za male hidroelektrane što je pozitivan primjer zapošljavanja u BiH.
“Mora se istaći da u industriju OIE u segmentu zapošljavanja ulaze i svi oni koji se bave konsaltingom, projektovanjem, savjetovalištem i slično. BiH i u tom smislu nema dovoljno razvijenih stručnjaka jer skoro svaki projekt planiraju, pa i realizuju međunarodni eksperti potpomognuti domaćim”, dodao je Harbaš.
Zaključio je da postoji veliki potencijal za korištenje i razvoj onih tehnologija koje će generirati više radnih mjesta na domaćem nivou, a ne uvozu stranih tehnologija.