Kako i zašto započeti biznis u BiH?

Kako i zašto započeti biznis u BiH?

Piše: Amra Kamberović

U Bosni i Hercegovini se u posljednjih nekoliko godina mnogo priča o startup kompanijama, investitorima, akceleratorima, crowdfundingu i drugim temama koje su u svijetu aktuelne već dugi niz godina. Čini se da je ovaj trend konačno zahvatio i našu zemlju, ali mnogima još nije jasno šta je zapravo startup, kako pronaći investitore, kako doći do originalne startup ideje i, možda najvažnije od svega, može li se u BiH zaista pokrenuti biznis i pristojno živjeti od toga”, kaže na početku razgovora za Poslovne novine Semina Husomanović, savjetnica za razvoj poduzetništva u Kolektiv d.o.o.

Kako naglašava, postoje brojne definicije startupa, ali jednostavno rečeno startup kompanija koristi inovativne modele u svom poslovanju i dizajnirana je za brzi rast. Ona navodi razloge zašto pokrenuti vlastiti biznis i koje su koristi, čak i kada vam ne uspije. Kaže da je “pokretanje startup kompanije kreativan proces u kojem imate priliku da razvijate svoje talente i vještine te otkrijete šta zaista volite i želite raditi, dok istovremeno širite mrežu poslovnih poznanstava. Čak i ako na kraju ne uspijete pokrenuti biznis – iskustvo, znanje i poznanstva koja ste usput stekli će vam biti od neprocjenjive važnosti na vašem budućem radnom mjestu.”

Kako započeti startup?

Kao savjetnica za razvoj poduzetništva, Husomanović navodi bitne korake za pokretanje vlastitog biznisa, odnosno startupa. Informacije, razmišljanje o idejama, testiranje, mreža ljudi i investitori su ono čemu trebate posvetiti pažnju i sve detaljno istražiti.

Širom BiH djeluju startup akceleratori i inkubatori, organiziraju se brojne radionice i edukacije za poduzetnike, tako da bih svakome ko se interesira za ovu temu, savjetovala da počne najprije od onoga što mu je lokalno dostupno. Informirajte se o zakonskim regulativama, te o tome šta vam je sve neophodno za pokretanje biznisa”, ističe Husomanović.

Nakon informiranja, razmišljanje o idejama je ključno za nastavak procesa. Sve čega se dosjetite treba obavezno zapisati, jer od jedne ideje može nastati još njih pet. Ideje ljudi oko vas su jednako bitne kao i vaše te svakako razmislite o njima. Možda vi možete nešto drugačije uraditi.

– Osvrnite se oko sebe i razmislite o tome šta vašoj okolini nedostaje, koji su to problemi koje vi sa svojim biznisom možete riješiti. Možete li poboljšati postojeći poslovni model nekim inovativnim rješenjem, korištenjem nove tehnologije ili ponuditi tržištu sasvim novi, jedinstven proizvod ili uslugu, samo su neka od pitanja na koja ukazuje naša sagovornica.

Ništa manje bitna faza je i testiranje. Ovdje Husomanović otkriva bitna pitanja o kojima treba razmisliti. Prije svega, treba razmisliti o tome ko su vaši potencijalni kupci te saznati što više o njihovim potrebama i načinu života.

”Ono što uspješnu kompaniju izdvaja od neuspješne nije dobra poslovna ideja, već tim ljudi koji rade na njenoj realizaciji. Okružite se ljudima u koje imate povjerenja i koji će vas motivisati. Inkubatori i akceleratori vam mogu pomoći da dođete do investitora, ali tu su i druge opcije koje trebate istražiti, različiti podsticaji, krediti, grantovi, takmičenja, crowdfunding platforme”, pojašnjava Husomanović.

Emir Memišević koji se, između ostalog, bavi pčelarstvom i programiranjem je jedan od onih svestranih mladih ljudi. On nam donosi zanimljivu definiciju startupa, odnosno ono što je za njega startup.

Startup je ono što radite u slobodno vrijeme, za šta niste plaćeni, a iz čega nastaju najljepši proizvodi. Za svaki problem ili potrebu postoji rješenje, samo je potrebno razmišljati, kontinuirano učiti i pitati.”

Emirovo razmišljanje o potrebama kupca začetak je njegovog startupa.

Ideja o mom projektu Medobar nastala je prije nekoliko godina. Suočen sa čestim pitanjem kupaca Imate li pravi med?, razmišljao sam na koji način bih mogao imati velike količine meda, a da istovremeno budem 100 posto siguran da je to zaista pravi med kakav kupci traže. Naravno, za veće količine nerealno je očekivati da jedan pčelar može zadovoljiti potrebe kupaca svojim kapacitetima, što odmah otežava situaciju. Prijatelj Kenan Čaklović, koji radi u Institutu za kontrolu kalitete životinjskog porijekla, ponudio mi je edukaciju kako bih naučio samostalno obavljati kontrolu kvalitete. Edukaciju sam završio zajedno sa suprugom. Tako je ideja počela da se širi. Nakon toga upoznao sam profesoricu sa Poljoprivrednog fakulteta i od nje naučio još jednu važnu metodu, a to je prepoznavanje polena u medu, što je zaista upotpunilo čitavu ideju”, kazao je Memišević.

Emir kaže da za svaku ideju postoji idealno vrijeme i mjesto: ”Neke ideje vam padnu na um, ali shvatite da ste zakasnili ili niste na pravom mjestu za realizaciju. Svjedoci smo često da istu ideju realiziraju dva različita čovjeka, jedan uspije, a drugi ne. Razlika je u energiji koju neko unese u svoju ideju, a ta mala sitnica po čemu smo drugačiji od drugih može značiti uspjeh ili neuspjeh”.

Osobe koje su “iskusile” pokretanje startupa mogu dati jako korisne savjete. Kroz projekt ”Ekonomsko osnaživanje mladih”, za koji su se prijavili 2016. godine, Josipi, Adisu i Aidi iz Jajca pružila se idealna šansa da nauče nešto novo. Uz to su dobili svu potrebnu podršku, uključujući mentorsku i finansijsku.

Josipa Miketa biznis je započela sasvim slučajno. Pravljenje pozivnica za vjenčanje njene prijateljice pretvorilo se u biznis i od Unikatnih pozivnica nastao je Decor Studio.

Hrabrost, vjera u sebe i konstantan rad su najvažnijii. Potrebno je zaboraviti na radno vrijeme i maksimalno se posvetiti svemu, istraživati, učiti i unapređivati se. Moj mali savjet onima koji žele uspjeti i ostvariti svoju ideju jeste da se okružite pozitivnim ljudima, uspješnim ljudima i ljudima od kojih možete nešto naučiti”, savjetuje Miketa.

Ima kruha i u BiH

Proizvodnju namještaja ALEAA pokrenuo je Adis Cagalj, a uz finansijsku i mentorsku podršku povremeno zapošljava troje ljudi. On dobro zna koliko je bitno imati finansijsku podršku, kao i ljude koji će vas usmjeravati.

Svima bih poručio da ima kruha i kod nas u BiH, samo treba radit i obratiti se pravim ljudima u slučaju poteškoća”, poručuje Cagalj.

Aida Zulum-Klapuh kaže da je njena ideja prvo bila odbijena u Općini Jajce.

Drugi put sam aplicirala putem javnog poziva kompanije Kolektiv (Posao.ba) iz Sarajeva i moja ideja je bila prepoznata i podržana. Sada, nakon godinu, vlasnica sam turističke agencije Jajce Adventure i ne samo da namjeravam u narednom period zaposliti tri nove osobe pri agenciji, već i doprinosim daljnjem razvoju turizma u Jajcu”, na kraju kaže Zulum-Klapuh.

Pokretanje startupa značajno je za Bosnu i Hercegovinu, a iskustva i priče naših sagovornika mogu motivirati mnoge da i sami pokrenu nešto.

Najnoviji tekstovi

Leave a reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Pin It on Pinterest

Share This

Share!

Podjeli ovaj sadržaj sa prijateljima.