ANALIZA: Kako su poslovala mala, srednja i velika preduzeća u BiH?

ANALIZA: Kako su poslovala mala, srednja i velika preduzeća u BiH?

Prema posljednjim zvaničnim podacima za 2017. godinu, dostupnim putem Poslovnih novina i LRC-a, u BiH postoje 32.292 kompanije, koje su zbirno ostvarile ukupni prihod 65,485,823,432.00 KM.

Od ovog broja kompanija, male kompanije čini ukupno njih 27.595 ili 85.45 posto, srednje 3.588 ili 11.11 posto, dok velikih ima 1.109 ili 3.43 posto. Ukoliko broj kompanija usporedimo sa podatkom o ostvarenim prihodima od prodaje, može se vidjeti da 85.45 posto kompanija ostvaruje 8,867 milijardi KM prihoda od prodaje, ili 13.54 posto. Sa druge strane, 1.109 velikih kompanija, ili 3,43 posto od ukupnog broja, ostvaruje 44,385 milijardi KM prihoda od prodaje ili 67.78 posto.

Ovo nam u stvari pokazuje, da ipak u BiH mali broj velikih kompanija ostvaruje 2/3 ukupnih prihoda od prodaje, te da su oni okosnica ekonomskog sistema BiH. Podaci su navedeni u narednoj tabeli, kao i na grafikonu.

BROJ KOMPANIJA I PRIHODI OD PRODAJE
  BROJ KOMPANIJA % PRIHODI OD PRODAJE %
MALA 27,595 85.45% 8,867,138,098.00 13.54%
SREDNJA 3,588 11.11% 12,233,680,147.00 18.68%
VELIKA 1,109 3.43% 44,385,005,187.00 67.78%
 UKUPNO 32,292 100.00 65,485,823,432.00 100.00%

Kada su u pitanju koncentracija firmi i privredne aktivnosti prema regionima u BiH, većina ukupnog broja registriranih firmi skoncentrirana je u dvije najveće administrativne regije – Kanton Sarajevo i Banjalučka regija.

Od ukupnog broja firmi u BiH, sjedište samo u ove dvije regije ima 43.61 posto kompanija. Ukoliko se broj regija proširi na prvih pet, onda one čine gotovo 3/4 ukupnog broja firmi. S druge strane, ukoliko analiziramo podatke za pet najlošijih regija, vidimo da se tu nalazi 5.65 posto od ukupnog broja kompanija u državi, što je veliki nesrazmjer između top pet najvećih i najmanjih regiona. Upravo ovaj podatak pokazuje, koliko su neki regioni razvijeni od drugih. Ukupni podaci za broj firmi prema region, kao i njihovoj veličini, prikazani su u narednoj tabeli i na grafikonu.

BROJ KOMPANIJA PREMA REGIJAMA
  MALA SREDNJA VELIKA UKUPNO %
KANTON SARAJEVO  6,396  755  244  7,395 22.90%
BANJALUČKA REGIJA  5,587  854  247  6,688 20.71%
TUZLANSKI KANTON  3,192  384  123  3,699 11.45%
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON  2,479  318  101  2,898 8.97%
ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON  2,291  304  117  2,712 8.40%
UNSKO-SANSKI KANTON  1,669  191  39  1,899 5.88%
SREDNJOBOSANSKI KANTON  1,482  206  71  1,759 5.45%
DOBOJSKA REGIJA  1,032  142  49  1,223 3.79%
SARAJEVSKO-ROMANIJSKA REGIJA  699  89  13  801 2.48%
ZAPADNO-HERCEGOVAČKI KANTON  644  85  44  773 2.39%
KANTON 10  552  60  10  622 1.93%
VLASENIČKA REGIJA  478  71  16  565 1.75%
TREBINJSKA REGIJA  419  52  14  485 1.50%
KANTON POSAVSKI  316  33  10  359 1.11%
FOČANSKA REGIJA  206  22  3  231 0.72%
BOSANSKOPODRINJSKI KANTON  153  22  8  183 0.57%
UKUPNO 27595 3588 1109 32292 100.00%

U narednoj tabeli prikazani su podaci za top pet djelatnosti prema veličini kompanija. Kod malih i srednjih kompanija, na prva dva mjesta nalaze se djelatnosti cestovnog prevoza robe i trgovine na veliko. Kada su u pitanju velike kompanije, među top pet djelatnosti, četiri se odnose na trgovine. Detaljan prikaz prikazan je u tabeli.

TOP 5 DJELATNOSTI PREMA VELIČINI KOMPANIJA
MALE SREDNJE VELIKE
Cestovni prijevoz robe Cestovni prijevoz robe Nespecijalizirana trgovina na veliko
Nespecijalizirana trgovina na veliko Nespecijalizirana trgovina na veliko Trgovina  na  malo  motornim  gorivima  u  specijaliziranim prodavnicama
Računovodstvene,  knjigovodstvene i  revizijske  djelatnosti; porezno savjetovanje Gradnja stambenih i nestambenih zgrada Gradnja stambenih i nestambenih zgrada
Inžinjerske djelatnosti i s njima povezano tehničko savjetovanje Trgovina  na  malo  motornim  gorivima  u  specijaliziranim prodavnicama Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavnicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima
Piljenje i blanjanje drva  (proizvodnja  rezane građe); impregnacija drveta Djelatnosti opće medicinske prakse Trgovina na veliko farmaceutskim proizvodima

 

Interesantni podaci odnose se na usporedbu ukupnih prihoda od prihoda od prodaje za sva preduzeća sa troškovima plate. Troškovi plata za sva preduzeća su iznosili 8,935 milijardi KM, što čini 13.65 posto ukoliko ovaj podatak usporedimo sa ukupnim prihodima od prodaje, što čini i prosjek za sva preduzeća. Ipak, ukoliko analiziramo omjer prihoda od prodaje i troškova plata na nivou malih, srednjih i velikih preduzeća, mogu se primjetiti odstupanja.

Za mala preduzeća, ovaj omjer znatno je veći od ukupnog prosjeka i iznosi 19.18 posto. U principu, ovo znači, da u prosjeku jedan radnik firmu košta 19.18 posto ostvarenih prihoda po radniku. Nešto povoljnjiji omjer je za srednja preduzeća, te on iznosi 16.15 posto, ali je i ovaj broj iznad ukupnog prosjeka.

Prema ovim podacima, velika preduzeća su najefikasnija, te njih radnik košta 11.85 posto od ukupnih prihoda od prodaje, što je ispod prosjeka. Interesantno je da se 58.86 posto svih troškova plata generiše u velikim kompanijama, dok ostatak od 41.14 posto u malim i srednjim kompanijama.

Razloge treba tražiti i u činjenici da velika preduzeća zbog ekonomije obima, mogu ostvariti veće prihode od prodaje. Drugi razlog za ovaj omjer može biti da među top velikim kompanijama ima znatan broj trgovačkih preduzeća, gdje su plate, prema zvaničnim statističkim podacima znatno niže od prosječnih plata.

Analizirani podaci su prikazani u narednoj tabeli i na grafikonu.

  PRIHODI OD PRODAJE (KM) TROŠKOVI PLATA (KM) OMJER PRIHODI OD PRODAJE / TROŠKOVI PLATA
MALA 8,867,138,098.00 1,701,058,582.00 19.18%
SREDNJA 12,233,680,147.00 1,975,230,847.00 16.15%
VELIKA 44,385,005,187.00 5,259,557,514.00 11.85%
UKUPNO 65,485,823,432.00 8,935,846,943.00 13.65%

Kada su u pitanju prihodi od izvoznih aktivnosti, dobiveni rezultati dosta su skromni za naša preduzeća, a u konačnici i za državu. Prema zvaničnim podacima od 65,485 milijardi KM prihoda od prodaje, koliko su ukupno ostvarile naše kompanije, samo 15.42 posto ostvareno je od prihoda od izvoza ili 10,099 milijardi KM. Očekivano, oko ili iznad ovog prosjeka su srednje i velike kompanije. Od ukupnih prihoda od izvoza, velike kompanije realizuju 69.06 posto, dok ostatak se odnosi na male i srednje kompanije.

Ipak, i ovi rezultati dosta su skromni, što u stvari pokazuje da smo mi zemlja gdje kompanije većinu svojih prihoda ostvaruju u poslovanju sa drugim preduzećima iz BiH. S obzirom na to da smo mi malo tržište, za očekivati je da će kompanije iz BiH, bez obzira na veličinu u narednom periodu svoj prostor za ekspanziju i tržišni plasman tražiti i na inostranim tržištima.

  PRIHODI OD PRODAJE (KM) PRIHODI OD IZVOZA (KM) OMJER PRIHODI OD PRODAJE / PRIHODI OD IZVOZA
MALA 8,867,138,098.00 1,247,770,100.00 14.07%
SREDNJA 12,233,680,147.00 1,876,801,771.00 15.34%
VELIKA 44,385,005,187.00 6,975,010,190.00 15.71%
UKUPNO 65,485,823,432.00 10,099,582,061.00 15.42%

Podaci vezani za ostvarenu neto dobit naših preduzeća nakon oporezivanja vrlo su interesantni. Ukupno, naše firme ostvarile su 3,060 milijardi KM neto dobiti, što čini 4.67 posto omjer neto dobiti spram ukupnih prihoda od prodaje.

Ukoliko ove podatke usporedimo prema veličini kompanije, može se primjetiti da male i srednje kompanije ostvaruju veću neto dobit u odnosu na svoje prihode, te su iznadprosječni, za razliku od velikih kompanija, koje ostvaruju manju neto dobit u odnosu na svoje ukupne ostvarene prihode. Ipak, dobit velikih kompanija, u ukupnoj ostvarenoj dobiti čine 62.32 posto, a ostatak se odnosi na male i srednje kompanije.

  PRIHODI OD PRODAJE (KM) NETO DOBIT (KM) OMJER PRIHODI OD PRODAJE / NETO DOBIT
MALA 8,867,138,098.00 523,058,657.70 5.90%
SREDNJA 12,233,680,147.00 629,999,608.00 5.15%
VELIKA 44,385,005,187.00 1,907,425,182.00 4.30%
UKUPNO 65,485,823,432.00 3,060,483,447.70 4.67%

Porez koji je država naplatila na osnovu ostvarene dobiti svih kompanija iznosi 0,405 milijardi KM, što iznosi samo 0.62 posto ukoliko ovaj podatak usporedimo sa ukupnim prihodima od prodaje koji iznose 65,485 milijardi KM.

Najveći relativni omjer plaćenog poreza na dobit u odnosu na ukupne prihode imale su male i srednje kompanije, tako da on iznosi 0.91 posto za male i 0.82 posto za srednje kompanije. Za razliku od njih, omjer za velike kompanije iznosio je 0.51 posto.

Ukoliko usporedimo strukturu plaćenog poreza na dobit, najviše su poreza platile velike kompanije i to 55.36 posto od ukupnog poreza.

  PRIHODI OD PRODAJE (KM) POREZ NA DOBIT (KM) OMJER PRIHODI OD PRODAJE / POREZ NA DOBIT
MALA 8,867,138,098.00 80,820,616.30 0.91%
SREDNJA 12,233,680,147.00 100,145,007.00 0.82%
VELIKA 44,385,005,187.00 224,419,317.00 0.51%
UKUPNO 65,485,823,432.00 405,384,940.30 0.62%

Kako bi se na kraju prikazali do sada analizirani pokazatelji, sumirani su na način da se u relativnom odnosu prikaže koliko koji segment veličine firme ima udjela u ukupnom odnosu.

Kada je u pitanju segment malih kompanija, iako čine 13.54 posto ukupnih prihoda od prodaje, ostvaruju 17.09 posto ukupne neto dobiti, imaju najveći omjer prihoda i troškova plate, te najviše državi plaćaju poreza na dobit, u relativnom omjeru.

Segment srednjih kompanija pokazuje gotovo jednake omjere za sve pokazatelje, osim za omjer poreza na dobit, gdje postoje slične tendencije kao i kod malih kompanija.

  PRIHODI OD PRODAJE (%) PRIHODI OD IZVOZA (%) NETO DOBIT (%) TROŠKOVI PLATA (%) POREZ NA DOBIT (%)
MALA 13.54% 12.35% 17.09% 19.04% 19.94%
SREDNJA 18.68% 18.58% 20.58% 22.10% 24.70%
VELIKA 67.78% 69.06% 62.32% 58.86% 55.36%
UKUPNO 100.00% 100.00% 100.00% 100.00% 100.00%

Velike kompanije, iako imaju najveće omjere prihoda od prodaje i prihoda od izvoza, državi u relativnom iznosu najmanje uplate poreza na dobit. Kada su u pitanju troškovi plata, tu imaju povoljan omjer, u odnosu na male i srednje kompanije. Kada se ovaj omjer usporedi sa ostvarenom apsolutnom i relativnom neto dobiti, vidi se da postoji veliki prostor za povećanje plata radnika.

S obzirom na to da su ovdje većinski zastupljenje firme, koje na osnovu zvaničnih statističkih podataka radnike prijavljuju na plate koje su ispodprosječne, prostora za rast plata radnika definitivno ima, što ne bi ugrozilo poslovne aktivnosti firmi, a sa druge strane, makroekonomski gledano, dovelo bi do rasta agregatne potrošnje, koja je ključni faktor za dostizanje bržeg ekonomskog rasta BiH.

 

Tekst pripremio: mr.sc. Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar
Komentare i analize možete pratiti i na društvenim mrežama:
FACEBOOK: https://www.facebook.com/hadzicfaruk
TWITTER: https://twitter.com/faruk_hadzic
LINKEDIN: https://www.linkedin.com/in/hadzicfaruk

Najnoviji tekstovi

Leave a reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Pin It on Pinterest

Share This

Share!

Podjeli ovaj sadržaj sa prijateljima.