Vijeće ministara BiH na posljednjoj sjednici odobrilo je više od 19 miliona KM za završetak projekta digitalizacije BiH. Međutim, taj novac praktično je neupotrebljiv jer nije usvojen projekt na osnovu kojeg bi se u procesu digitalizacije moglo ići dalje.

“Malo je nelogično, nema projekta, a odobren je novac. Projekt za treću fazu digitalizacije, koji podrazumijeva izgradnju sekundarne mreže, u Ministarstvo transporta i komunikacija BiH dostavljen je u novembru prošle godine, ali do danas nije usvojen. Praktično, imamo novac, nemamo projekt i ne možemo ići dalje“, rekao je Zdravko Šavija, jedan od članova stručnog tima koji vode proces digitalizacije u BiH.

Da apsurd bude veći, u BiH još nije okončana ni druga faza digitalizacije, a tender koji je Ured za razmatranje žalbi BiH poništio u februaru ove godine još nije raspisan, iako postoje i projekt i osiguran novac.

“Bez druge faze digitalizacije i linkovskih veza ne možemo ići na treću fazu, koja podrazumijeva nabavku opreme za 84 repetitora u RS i 122 u Federaciji BiH“, kaže Šavija.

U Ministarstvu transporta i komunikacija BiH potvrdili su da još nije usvojen projekt te da je uvrštavan na dnevni red 150. sjednice Vijeća ministara BiH, ali da je na zahtjev Mirka Šarovića, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, skinut sa dnevnog reda.

Iz Vijeća ministara BiH, nakon sjednice održane u srijedu, priopćili su da je na prijedlog Ministarstva transporta i komunikacija BiH donesena odluka o prijenosu namjenskih sredstava i da se na taj način 8.750.000 KM usmjerava za nabavku opreme potrebne za realizaciju Projekta digitalizacije javnih radio-televizijskih servisa BiH, te da je na prijedlog ovog ministarstva usvojena i Odluka o upotrebi dijela akumuliranog viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije BiH, te da će sredstva u iznosu od 10,6 miiona KM biti iskorištena za nabavku opreme za finalizaciju Projekta digitalizacije javnih radio-televizijskih servisa BiH.

Inače, BiH jedina je zemlja u Evropi koja još nije provela projekt digitalizacije iako je među prvima, još 2010. godine, počela s njim i, za razliku od ostalih zemalja, imala novac za to. Prva faza digitalizacije trajala je godinama, i to zbog nemogućnosti provođenja međunarodnog tendera, koji je nekoliko puta propadao, a u kasnijim fazama problemi su se javili zbog vlasništva nad opremom, s obzirom na to da Republika Srpska, odnosno RTRS nisu željeli pristati na to da oprema bude u vlasništvu BiH.

Koliko BiH kasni s procesom digitalizacije govori i podatak da je krajnji rok za prelazak sa analognog na digitalno emitiranje signala u Evropi bio 17. juni 2015. godine, a BiH je tek prošle godine, i to samo u velikim centrima, pustila digitalni signal, a veliki dio teritorija BiH još nije pokriven njime. U Evropi većina zemalja je još 2013. potpuno ugasila analogni signal i prešla na digitalni, što je korisnicima omogućilo bolju sliku i zvuk, a značajno je oslobodilo i radio-frekventni spektar, koji se smatra općim dobrom i koji u ovo digitalno vrijeme sve više dobija na vrijednosti i od kojeg sve države prihoduju ogroman novac.