Dobra startup ideja, povoljan kredit – mit ili realnost?

Dobra startup ideja, povoljan kredit – mit ili realnost?

U teoriji, startup kreditna linija proizvod je koji omogućuje povlačenje sredstava do unaprijed određenog iznosa. Kakva je stvarnost, šta treba da biste dobili prijeko potrebnu finansijsku podršku da realizirate svoju ideju.

Najveći mit o kreditnim linijama za startup kompanije koji godinama kruži u svijetu je: poduzetnik samouvjereno ulazi u banku, siguran da će mu kredit biti odobren na osnovu dobro razrađenog poslovnog plana. Stvarnost: to se nikada ne događa!

Priču o start-up kreditima u Bosni i Hercegovini započinjemo tvrdnjama: startup kreditna linija uglavnom ne postoji, ne postoje preferirane startup djelatnosti, komercijalne banke s oprezom nude različite oblike zaduženja, pomoć vladinih poticaja je neophodna.

U teoriji, startup kreditna linija proizvod je koji omogućava povlačenje sredstava do unaprijed određenog iznosa. Ovakve linije kredita postoje u svijetu i mogu biti vrlo fleksibilne. Startup kompanije koriste ih za isplaćivanje dobavljača i izmirenje operativnih troškova. Linije kredita služe i za popunjavanje „rupa“ u novčanom toku dok se za ulaganje u proizvodni proces obično koriste druga kreditna zaduženja. Pretpostavka je da su startupi iz oblast informacionih tehnologija, kako u svijetu tako i našoj državi, najbrojniji zbog minimalnih troškova poslovanja i da ih upravo zbog toga banke preferiraju. No, zajmodavci daju zajmove na temelju tri kriterija: mogućnosti redovne otplate, protoku novca, jamstvu. Nema iznimke od ovog pravila!

„Za ostvarivanje finansijske pomoći kroz kreditne linije u Bosni i Hercegovini, od startup kompanija traži se mnoštvo suvišne dokumentacije i planiranja, a sama podrška kroz kreditne linije ne osigurava prijatelja startupa i pratioca na putu ka uspješnom privrednom subjektu, nego više teret i strah koji se rađa kod startup lidera i to ne bezrazložno. Bankarski sektor u BiH ne pokazuje pretjerano razumijevanje prema startupima. Stava smo da je nerazumijevanje s ciljem svjesnog izbjegavanja rizika koji može proizići iz kreditnih linija ovog tipa“, tvrdi Halil Sulejmanović, osnivač i CEO Poslovnog inkubatora SASE.

Većina zajmodavaca će odobriti kreditnu liniju samo kompanijama koje pozitivno posluju najmanje dvije godine. Upravo zbog toga startup preduzeća rijetko dobijaju „dobre“ kreditne linije jer nemaju pozitivnu historiju poslovanja i konstantan protok novca. Održavanje kreditne linije, također, može biti teško. Banke obično traže dodatna osiguranja povrata kreditnog osiguranja kroz anekse ugovora.

„Jedna od najčešćih riječi koja se spominje kad su u pitanju startupi je neizvjesnost. To je ujedno i najveći problem kada je u pitanju odobrenje bankarskih kredita. Za odobrenje kredita, poslovni plan ne znači puno i banka će u skladu sa svojim politikama i ograničenjima od strane entitetskih agencija za bankarstvo tražiti dodatna sredstva osiguranja. S obzirom na to da startupi uglavnom nemaju adekvatne finansijske pokazatelje, banke, kao sredstvo osiguranja povrata kredita najčešće traže sudužnika koji mora imati kapacitet za povrat kredita. Kada su u pitanju sredstva donatora, najbitnije je tačno definiranje trošenja sredstava u skladu s aplikacijom te ispunjenje indikatora koji su obećani u samoj aplikaciji“, objašnjava mr.sc. Goran Dodig, CFO/Voditelj odjela za poslovne konsultacije INTERA Tehnološkog parka – Mostar.

Gdje god se okrenete, pročitat ćete ili čuti poruke komercijalnih banaka o povoljnim zaduženjima. Dok kreditne linije nude određenu fleksibilnost, njihov glavni nedostatak je nemogućnost povećanja zaduženja, naročito na početku. Zamislite ovaj scenarij: startup kompanija uspijeva dobiti kreditnu liniju i započinje da posluje, odobrena sredstva se koriste za plaćanje dobavljača i tekuće troškove poslovanja, uskoro se iscrpljuju sva kreditna sredstva. I šta onda? Većina zajmodavaca omogućit će povećanje kreditnog zaduženja tek nakon određenog vremena. Čak i tada će od vas zatražiti poslovno opravdanje i ponoviti dio procesa osiguranja. Iako se većina komercijalnih banaka hvali brzim administrativnim procedurama, odobravanje povećanja zaduženja dugotrajan je i iscrpljujući proces.

„Startup kompanije su pravi izazov za finansiranje. Svakom zahtjevu pristupamo sa posebnom pažnjom i krećemo od biznis plana. Imamo kreditne linije i proizvode koji se mogu primijeniti i na startup kompanije pod odgovarajućim uslovima. U okviru kompletne usluge koju nudimo našim klijentima, kreiramo posebnu finansijsku konstrukciju na osnovu ocjene projekta, biznis plana, finansijskog kapaciteta otplate kredita i ostalih parametara. Nemamo striktna ograničenja po pitanju rokova i svakom zahtjevu pristupamo kao posebnom projektu. U ponudi imamo i grace period. Pored biznis plana, bitno nam je i iskustvo vlasnika na polju na kojem se pokreće start-up te njegova kreditna sposobnost. Novo zaduženje zavisi od toka otplate postojećeg kredita, odnosa razvoja i napredovanja startup kompanije“, navode iz Sberbank BH.

Emir Jildizlar, menadžer korporativnih komunikacija Addiko Banke izdvaja Addiko Start business paket za pravna lica.

„Ovaj paket, u okviru jedinstvene naknade podrazumijeva održavanje računa, mogućnost podizanja gotovine pod povoljnijim uslovima, povoljnije naknade za plaćanje na račune unutar banke, na račune naše sestrinske banke u BiH i plaćanje na račune drugih banaka u BiH do određenog iznosa te povoljnije naknade za POS transakcije, ukoliko klijent ugovori korištenje POS uređaja za obavljanje svoje djelatnosti. Ova kategorija klijenata, nakon uspješnog započinjanja poslovne aktivnosti, poslije određenog vremenskog perioda stiče mogućnost za ugovaranje prekoračenja po transakcijskom računu, koje je moguće koristiti za održavanje tekuće likvidnosti. U ponudi imamo i kratkoročne kredite za obrtna sredstva, čiji je rok otplate do 12 mjeseci, a koji se mogu otplaćivati jednokratno ili anuitetno. Dokumentacija potrebna za ugovaranje paketa je minimalna zakonska i zavisi od konkretnog organizacionog oblika startupa“, objašnjava Jildizlar.

Kreditne linije su potrebne i dobre, ali nisu savršene i imaju ograničenja. Razmislimo na trenutak. Zašto bi banka posudila novac bez osiguranja povrata kreditnih sredstava? U konačnici, banke uvijek imaju način vraćanja posuđenih sredstava. U suprotnom ih ne bi ni odobravali.

„Banka je dužna da u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima prilikom odobravanja kredita poštuje minimalne standarde za upravljanje kreditnim rizikom i izvrši adekvatnu procjenu kreditnog rizika. Agencija za bankarstvo RS ne može uticati na poslovnu politiku, odnosno formiranje kreditne linije. Ona je nadležna za donošenje podzakonskih akata kojima se uređuje rad banaka, a sve u cilju očuvanja i jačanja stabilnosti bankarskog sistema te unapređenja njegovog sigurnog, kvalitetnog i zakonitog poslovanja“, kažu iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

O pojačanom riziku nastanka gubitka i potrebi pravne podrške govore iz Agencije za bankarstvo FBiH.

„Podrška neprovjerenim poslovnim idejama dovodi se u vezu sa iznimno pojačanim rizikom nastanka gubitaka, pitanjima dokumentovanja poslovne aktivnosti (spremnosti i ozbiljnosti namjere) i platežne sposobnosti, kao i pitanjima zaštite korisnika finansijskih usluga. Za kreditne linije koje nisu komercijalnog karaktera neophodno je definirati načine subvencioniranja troškova i pokrića gubitaka. Ozbiljan pristup podršci nastanku i razvoju novih poslovnih ideja uključio bi i pravnu podršku, usluge koje se odnose na poslovno planiranje, računovodstvene standarde i standarde finansijskog izvještavanja. Postojeći zakonski i regulatorni okvir po kojem posluju komercijalne banke u FBiH usklađuje se sa relevantnim standardima i zahtjevima u procesima približavanja EU“, pojašnjavaju u Agenciji za bankarstvo FBiH.

I dok navedeno usklađivanje traje, a trajaće, s obzirom na to da entitetske agencije za bankarstvo ne mogu učiniti mnogo da svojim regulatornim djelovanjem pomognu start-upima, može li EU? U svojoj namjeri da postane dio evropske porodice, BiH bi morala raditi više na smanjenju troškova administrativnih procedura i njihovoj dugotrajnosti. Pokretanjem preduzeća, kreiraju se nova radna mjesta. Upravo zbog toga, mala i srednja preduzeća osnova su gotovo svih biznisa u Evropskoj uniji.

‘’Strategija za zapadni Balkan koju je predstavila Evropska komisija navodi šest vodećih inicijativa. Inicijativa za socio-ekonomski razvoj stavlja naglasak na podršku startupima i malim i srednjim preduzećima. Ona poziva na veći fokus na socijalne i politike zapošljavanja, a uz veću finansijsku pomoć kako bi se podržao društveni sektor. Evropska unija finansirala je brojne projekte koji pomažu startupima u BiH. Projekat Lokalnog integrisanog razvoja (LIR), koji finansira EU, a provodi UNDP, između ostalog podržava razvoj poduzetništva i osnivanje start-upa u 21 lokalnoj jedinici samouprave u BiH. Uz obuke, u okviru projekta ranije su ove godine dodijeljeni i grantovi podrške za pet najboljih startup biznis planova. Kroz nedavno pokrenuti EU4Business projekat, EU će podržati biznis ideje mladih profesionalaca za inovativne startupe i digitalno poduzetništvo. Projektom je previđena pomoć za 500 mladih profesionalaca, poljoprivrednika i kompanija, te pokretanje 80 novih biznisa. Kako bi pomogla stvaranju povoljnijeg ambijenta za pokretanje i rast biznisa u BiH, Evropska unija snažno podržava Reformsku agendu – najopsežniji paket socioekonomskih i pravosudnih reformi ikada u BiH. Sa ovim reformama treba nastaviti i nakon izbora“, ističe Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH.

U iščekivanju izbora koji su pred nama, čini se neophodnim dobro slušati političare koji će u narednom periodu zasigurno punih usta pričati o dodijeljenim poticajima za razvoj privrede. Samo tada, bit će moguće nešto jasnije saznati koju vrstu poticaja ministarstva na različitim nivoima vlasti nude. Uzimajući u obzir da ne postoji jasna državna strategija koja će usmjereno djelovati na razvoj određenih proizvodnih oblasti, većina startup kompanija svoje biznis planove kreirat će po već ustaljenom običaju, ovisno o „osobi na pravom mjestu“ i „pravom trenutku za apliciranje“, a ne na onome što je državi zaista potrebno kako bi se ekonomski oporavila.

„U našoj ponudi postoji kredit za početne poslovne aktivnosti namijenjen startup projektima. Korisnici ove kreditne linije mogu biti preduzetnici i pravna lica koja obavljaju registrovanu djelatnost ne duže od pet godina od dana podnošenja zahtjeva za kredit. Maksimalni iznos kredita je do 500.000 KM. Kamatne stope kreću se u rasponu od 3,7 do 4,7 posto, u zavisnosti od uslova za umanjenje koje korisnik ispunjava. Period otplate kredita je do 10 godina, pri čemu je moguć grace period do 12 mjeseci. Krediti se plasiraju preko finansijskih posrednika, a to su poslovne banke i mikrokreditna društva s kojima imamo potpisane ugovore o saradnji. Posrednici samostalno određuju, u skladu sa njihovom poslovnom politikom, instrumente obezbjeđenja kredita (hipoteka, žiranti, garancije i slično), jer oni snose kompletan rizik plasmana ovih kredita. Ukoliko u kasnijem periodu korisnik bude imao potrebe za dodatnim sredstvima, moguće je i dodatno zaduženje, pri čemu ukupan iznos svih njegovih pojedinačnih zaduženja iz ove kreditne linije ne može biti veći od 500.000 KM. Kreditni zahtjevi podnose se posredniku, a verifikuje ih IRBRS. Do sada smo odobrili 119 startup kredita, u ukupnoj vrijednosti od 4,2 miliona KM“, kazuje Igor Bajić, rukovodilac Odsjeka za marketing Investiciono-razvojne banke Republike Srpske.

Razvojna banka Federacije BiH nema posebnu kreditnu liniju za finansiranje startup projekata, ali ima kreditnu liniju za dugoročno finansiranje poljoprivredne proizvodnje sa rokovima otplate do 10 godina, uključujući grace period do tri godine, ovisno od projekta koji se finansira, uz fiksnu kamatnu stopu od tri posto na godišnjem nivou.

„Poslovnim planom i pratećom dokumentacijom potencijalni aplikant treba da dokaže opravdanost finansiranja projekta. Prilikom razmatranja kreditnih zahtjeva startupa, Razvojna banka Federacije BiH ne preferira određenu proizvodnu oblast, već se rukovodi ciljevima poslovanja Banke, a što je definirano Zakonom o Razvojnoj banci FBiH: finansiranje razvoja privrede i privredne infrastrukture, povećanje zaposlenosti, finansiranje unapređenja poljoprivredne proizvodnje, finansiranje ruralnog razvoja i poticanje izgradnje modernih poljoprivredno-turističkih seljačkih gazdinstava, razvoj ruralnog turizma, finansiranje poticanja izvoza, unapređenje obrazovanja i uvođenje novih tehnologija i inovacija poslovnih metoda, podrška razvoju malog i srednjeg poduzetništva, osiguranje izvoza roba i usluga iz Federacije BiH od netržišnih rizika, međunarodna promocija razvojnih mogućnosti FBiH, unaprjeđenje zaštite životne okoline, stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora, stvaranje proizvodnih lanaca domaćih proizvoda, ravnomjerni razvoj kantona. Korisnik kredita kod Razvojne banke FBiH može se obratiti zahtjevom za dodatna kreditna sredstva, u skladu sa uslovima kreditne linije za koju aplicira i važećim procedurama banke“, rečeno nam je iz Razvojne banke Federacije BiH.

Iako se svi sagovornici Business magazina slažu da su startup projekti nepohodni za razvoj države i igraju veliku ulogu u smanjenju nezaposlenosti, omjer mogućnosti i nemogućnosti pokretanja novog biznisa ipak naginje ka nemogućnosti.

Ideje i biznis planovi postoje. Ali, postoje i brojne prepreke. Da li je osnivanje državnog garancijskog fonda rješenje? Ili možda udruživanje u poslovne inkubatore i jedinstveno djelovanje na bankarski sistem?

I dok EU pokreće inicijativu za razvoj Strategije pametne specijalizacije kao instrumenta za privredni preobražaj i obnovu Evrope koja podrazumijeva jasno definiranje sektora koje misli poticati, ukoliko želimo postati njezina članica, BiH što prije mora početi sistemski i ciljano pomoći startup kompanijama.

U suprotnom, ima li mjesta ovakvoj BiH u Evropi? Odgovor je jasan. Rijetki ga naglas izgovaraju, ali ga mnogi svojim odlaskom iz BiH potvrđuju uvjereni da će svoju startup ideju lakše realizirati negdje drugo. Ako je vjerovati onoj narodnoj da izuzeci potvrđuju pravilo, onda budimo zahvalni baš njima, izuzecima, ljudima koji ne odustaju i koji u moru nesistemskih rješenja ipak grade i vjeruju u neki bolji sistem.

Najnoviji tekstovi

Leave a reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Pin It on Pinterest

Share This

Share!

Podjeli ovaj sadržaj sa prijateljima.