Teme koje posljednjih godina dominiraju kada je u pitanju budućnost Evropske unije i dalji razvoj njenih članica jesu energetska efikasnost, obnovljivi izvori energije i borba protiv klimatskih promjena. Članica EU koja je u tom smislu ove godine nadmašila sve, pa i samu sebe, jeste Portugal.

Portugal je u martu ove godine postigao nezapamćen rekord i iz obnovljivih izvora proizveo čak 103,6 posto električne energije, premašivši tako vlastite potrebe za elektirčnom energijom i ostvarivši uštedu od 21 miliona eura. Prvi put unazad četiri decenije, mjesečna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u Portugalu prevazišla je potražnju za električnom energijom u ovoj zemlji.

Prema izvještaju portugalske Asocijacije za obnovljivu energiju i Asocijacije za održive sisteme, a prema podacima mrežnog operatora REN, iz obnovljivih izvora proizvedeno je 103.6 posto ukupne potrošnje električne energije za maj, sa velikim izgledima da to postane trend. Dok su pogoni na fosilna goriva i dalje radili tokom kraćih perioda kako bi dopunili snabdijevanje strujom, u drugim periodima su u potpunosti bili nadomješteni većom proizvodnjom iz obnovljivih izvora.

Uspjeh koji je postignut u maju već je primjer onoga što će se u budućnosti češće dešavati. Očekivanja su da će do 2040. godine proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora moći obezbijediti, na ekonomičan način, ukupnu godišnju potrošnju električne energije u Portugalu. Ovi podaci, osim što predstavljaju historijski uspjeh u portugalskom energetskom sektoru, pokazuju da se na obnovljivu energiju može računati kao na siguran i održiv izvor kojim se u potpunosti mogu zadovoljiti potrebe države za električnom energijom.

Istovremeno, vlada je ukinula subvencije za garantovano snabdijevanje električnom energijom koje su se isplaćivale proizvođačima, u vrijednosti od oko 20 miliona eura godišnje, od kojih je najveći dio išao pogonima na fosilna goriva, koji se sada drže kao rezervna opcija. Iz hidrocentrala je dobijeno 55 posto  mjesečne potrošnje, dok je iz vjetra dobijeno 42 posto. Inače, Portugal je, sa svojom dugačkom obalom na Atlantskom okeanu, jedan od ranih pionira kada je u pitanju masovna upotreba snage vjetra. Prosječna tržišna veleprodajna cijena pala je na 39.75 eura po MWh u odnosu na 43.94 eura prethodne godine, kada se iz obnovljivih izvora moglo zadovoljiti svega šest posto potražnje za električnom energijom u periodu suše. Cijena električne energije u Portugalu je među najvišima u Evropskoj uniji.

Za ovakav uspjeh Portugala zaslužna su tri faktora, bogatstvo obnovljivim izvorima, ekspertiza i politička volja. Drugi razlog je dostupnost i eksploatacija hidropotencijala, gdje je postignut važan iskorak prvih godina 21. vijeka. I treće, ekspertizu u provođenju planiranog pristupa koji je podstaknuo blisku saradnju između vladinih tijela, operatora sistema i sektorskih udruženja. Portugal se uglavnom oslanja na vjetar i solarnu energiju, s tim da po pitanju solarne energije još nije postignut veliki napredak, dok je snaga vjetra značajno iskorištena.

Jedna od potpisnica Pariškog sporazuma je i Bosna i Hercegovina, koja je potpisavši ovaj sporazum u aprilu 2016.  prihvatila učešće u borbi protiv klimatskih promjena i postizanju zajedničkih ciljeva.

Međutim, uprkos naporima EU i drugih stranih donatora, dvije godine kasnije, možemo reći da BiH još tapka u mjestu u ovoj oblasti. Energetski samit BiH koji je održan u aprilu ove godine u Neumu stoga ima veliki značaj kao svojevrsna platforma sa koje bi se stvari mogle pokrenuti u željenom pravcu. Samit je okupio preko 400 učesnika, stručnjaka iz energetskog sektora BiH, te predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, koji  su razgovarali o održivom razvoju i investiranju u energetski sektor, o tržištu energije, kao i o aktuelnim problemima i preprekama za razvoj ovog sektora.

Glavni zaključci samita u Neumu su da energetski sektor Bosne i Hercegovine ima značajnu ulogu u razvoju ekonomije, a s obzirom na specifičnu ekonomsku  situaciju u državi, za održiv ekonomski  razvoj neophodno je uspostaviti konkurentan energetski sektor, čime bi se štitio životni standard građana i pozitivno utjecalo na konkurentnost ostalih privrednih grana. S obzirom na težnju BiH ka pridruživanju Evropskoj uniji, u razmatranju daljeg razvoja  energetskog sektora,  neophodno je uzeti  u obzir energetsku politiku Evropske unije, navodi se u izvještaju sa samita, a evropska politika bazirana je na energetskoj efikasnosti, smanjenju emisija, povećanju udjela obnovljivih izvora energije i gasu kao ključnom energentu.

“Zastoj reforme tržišta električne energije i gasa u BiH je očigledan. Postoji plan implementacije reforme, ali bi izvršna i zakonodavna vlast trebala aktivno raditi na njegovoj implementaciji i predvoditi reforme“, navodi se u izvještaju.

U zaključcima sa samita koji se tiču povećanja udjela obnovljive energije, navodi se da postojeće sheme poticaja za razne tehnologije u proizvodnji  električne energije  iz  obnovljivih izvora u oba entiteta imaju svoja ograničenja. Uvažavajući potrebe i razvoj tržišta neophodan je prelazak na sheme poticaja bazirane na tržišnim principima, na osnovu feedin premija i aukcija. Zakonske, regulatorne, administrativne i finansijske mjere  neophodne su da bi se podstaklo korištenje obnovljive energije u Bosni i Hercegovini i osiguralo postizanje ciljeva za 2030. godinu.