Po indeksu razvijenosti u FBiH, Kanton Sarajevo na prvom mjestu

Po indeksu razvijenosti u FBiH, Kanton Sarajevo na prvom mjestu

Vlada Kantona Sarajevo je na 142. redovnoj sjednici usvojila Izvještaj o razvoju Kantona Sarajevo za 2017. godinu u kojem se analiziraju ekonomski, društveni, infrastrukturni i okolišni aspekti razvoja, od 2014. do 2017. godine, a koji su sadržani u Strategiji razvoja KS.

Prvi dio ovog izvještaja prikazuje nivo razvijenosti Kantona Sarajevo u FBiH, analizira makroekonomske karakteristike, poslovne subjekte i komunalnu privredu, osnovne karakteristike obrazovanja, socijalne zaštite, zdravstva, kulture, sporta, civilne zaštite i sigurnosti građana, kao i javnu infrastrukturu i zaštitu okoliša. Drugi dio predstavlja Izvještaj o implementaciji Strategije koji pruža uvid u realizaciju pet definiranih razvojnih strateških ciljeva, uz praćenje efekata implementacije Strategije na ukupan razvoj kantona. U Strategiji je utvrđen set indikatora za strateške i prioritetne ciljeve.

Prema indeksu razvijenosti, Kanton Sarajevo je rangiran na prvom mjestu, sa vrijednošću indeksa koji je za 36,2 posto iznad prosječne razvijenosti FBiH. Vrijednost BDP je povećana za 14,5 posto u 2017. godini u odnosu na ostvarenu u 2014. godini. Indikator koji prikazuje Rang-lakoće poslovanja prema Svjetskoj banci pozicionira Sarajevo u 2017. godini na 81. mjesto, što je značajno poboljšanje u odnosu na rang u 2014. godini, kad je bio na 104. poziciji.

Indeks fizičkog obima prerađivačke industrije koji se nalazi u sklopu prvog prioritetnog cilja bilježi povećanje u 2017. godini i to za 7,4 posto. Indikator iznosa ostvarenih investicija u prerađivačkoj industriji u 2016. godini je povećan za 46,2 posto u odnosu na 2014. godinu i već sada je veći od procjene za 2020. godinu.

Prema pokazateljima broj zaposlenih osoba u 2014. godini bio je 125.921, dok je u 2017. zabilježeno povećanje za 5.251 zaposlenih ili 4,2 posto.

Ukupni prihodi u komunalnoj privredi su povećani za 6,1 posto u 2017. godini. Posebno je značajno poboljšanje pokazatelja smanjenja gubitka u komunalnoj privredi u 2017. godini gdje je zabilježeno značajno smanjenje u odnosu na prethodne godine i to za 60,3 posto u odnosu na 2014. godinu.

Opća ocjena je da je kod prvog strateškog cilja u postizanju šest prioritetnih ciljeva u 2017. godini zabilježeno  poboljašanje većine pokazatelja u odnosu na 2014. godinu. Poseban značaj i razvoj u odnosu na prethodne godine je pozicioniranje Sarajeva na rangu lakoće poslovanja, povećanje konkurentnosti turističke destinacije KS, gdje svi indikatori bilježe značajno povećanje, kao i osnaživanje IT sektora.

Izdvojena sredstva za aktivne mjere zapošljavanja su u 2017. godini povećana za oko 9,1 milion KM, odnosno 2,6 puta više sredstava nego u 2014. godini. Stopa zaposlenih žena koja bilježi trend rasta u 2017. godini i to za 10,8 posto a stopa nezaposlenih mladih u 2017. godini je smanjena za 18,7 posto.

Opća ocjena je da kod drugog strateškog cilja je da raste zaposlenost, sredstva aktivnih mjera za zapošljavanje daju efekte, stopa zaposlenih žena i mladih se povećala, razvija se poduzetnička infrastruktura. No i dalje je stopa nezaposlenosti iznimno visoka.

Prema pokazateljima za 2017. godinu broj učenika u osnovnim i srednjim školama na 1.000 stanovnika se povećao i to za 4,9 posto, također i broj djece u predškolskim ustanovama bilježi povećanje za 5,4 posto.

Reforma sistema zdravstvene zaštite i zdravstvenih usluga je treći prioritetni cilj u sklopu ovog strateškog cilja i pokazatelj broja stanovnika na jednog ljekara u 2017. godini ukazuje na pozitivne tendencije. Također se povećava broj punktova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u odnosu na broj stanovnika.

Pokazatelji utjecaja definisani za četvrti strateški cilj pokazuju određene promjene u odnosu na početnu vrijednost iz 2014. godine. Pokrivenost domaćinstava uslugama prikupljanja otpadnih voda na urbanom području povećana je za tri indeksna poena, te je od velikog značaja i povećanje količina odvojeno prikupljenog otpada sa 23,81 na 61,8 posto. Povećava se broj stanovnika koji su priključeni na vodovodni sistem, povećava se dužina vodovodne mreže kao i dužina gasne distributivne mreže. Zaštita okoliša, prostora, prirodnih i infrastrukturnih resursa u poslijeratnom periodu nije bila prioritetno pitanje za tranzicijsku zemlju kakva je Bosna i Hercegovina, dok u posljednjih nekoliko godina svijest o zaštiti i poboljšanju okoliša iz godine u godinu se mijenja na bolje. Unapređenje i razvoj infrastrukture je sigurno i dalje cilj koji koji traži veća ulaganja od ostvarenih u ovom periodu, saopćeno je iz Vlade KS.

Opća ocjena je da je došlo do izvjesnog napretka u stvaranju uslova za uključiv društveno ekonomski rast. Reforma sistema zdravstvene zaštite pokazuju pozitivne tendecije u pravcu smanjenja obuhvata stanovnika po jednom ljekaru.

Budžet Kantona Sarajevo po glavi stanovnika za 2017. godinu iznosio je 1.780 KM, i u odnosu na 2014. godinu kad je iznosio 1.486 KM povećao se za 19,8 posto. Kapitalna ulaganja iz Budžeta KS po glavi stanovnika u 2017. godini bilježe značajno povećanje u odnosu na 2014. godinu i to za 2,5 puta. Realizirane javne investicije za 2017. godinu iznosile su 133,8 miliona KM i u odnosu na 2014. godinu povećane su za više od dva puta, navodi se.

Istraživanja o kvaliteti života u gradovima, Sarajevo pozicionira na 159. mjesto u svijetu. KS se pozicionira u široj regiji i Evropi što ilustruju pokazatelji o rastu pokrivenosti uvoza izvozom na nivou kantona za 34,5 procentna poena, kao i porastu zadržavanja turista.

Peti strateški cilj u posmatranom periodu od 2014. do 2017. godine prema indikatorima bilježi i pozitivne pomake. Pitanje održivosti javnih finasija, povećanje kapitalnih ulaganja iz budžeta KS, jačanje razvojnih kapaciteta administracije, rast izvoza su ciljevi koji se kreću prema zadatim. Međutim, pitanje apliciranja na sredstva iz EU fondova, korištenje instrumenta zemljišne politike, brendiranje KS, saradnja nevladinog i vladinog sektora su sigurno ciljevi koji zahtijevaju veći angažman u budućnosti svih aktera u KS, dodaje se.

Akcionim planom za implementaciju Strategije 2017-2019, za realizaciju projekta u 2017. planirano je  157,7 miliona KM od čega je realizovano 127,7 miliona KM, odnosno 81 posto. Za nepune dvije godine (2016. i 2017.) implementacije Strategije utrošeno je oko 230 miliona KM, navodi se u saopćenju Press službe KS.

Najnoviji tekstovi

Komentari (3)

Leave a reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

  1. Like

    Like!! I blog quite often and I genuinely thank you for your information. The article has truly peaked my interest.

    Reply

Pin It on Pinterest

Share This

Share!

Podjeli ovaj sadržaj sa prijateljima.