Broj novozaposlenih u BiH je nastavio da raste, mada nešto sporijim tempom, ali posebno alarmantan podatak je da je u BiH sve manje radnika, najvjerovatnije usljed imigracije, navedeno je u dijelu najnovijeg kvartalnog Ekonomskog izvještaja o napretku Evropske komisije za zemlje zahvaćene procesom proširenja.

Evropska komisija, naime, navodi da je u oktobru prošle godine zabilježeno 15.000 radnika više nego u oktobru godinu ranije, ali je istovremeno registrovano 34.000 manje zaposlenih.

“Činjenica da je broj registrovanih nezaposlenih značajno veći nego broj novoregistrovanih zaposlenih implicira smanjenje ukupne radne snage u BiH za 1,2 posto”, naveli su u Evropskoj komisiji.

Istovremeno, kako ističu, nezaposlenost mladih i dalje iznosi 60 posto.

U Komisiji sugerišu da je javni sektor više trošio u 2017. godini u odnosu na dvije prethodne godine nego što to pokazuju zvanični podaci.

Naime, oni ukazuju na podatke Centralne banke da su javni prihodi u 2017. godini porasli za osam posto u prva tri kvartala prošle i pretprošle godine. Takođe, pozivajući se na zvanične podatke, došlo je do značajnog rasta potrošnje u trećem kvartalu, posebno u dijelu koji se odnosi na grantove, podsticaje i dobra i usluge.

“Posredni pokazatelji sugerišu manje ulaganje u odnosu na planove, djelimično usljed političkog zastoja, koji je rezultirao u kašnjenjima međunarodnog finansiranja”, navedeno je u izvještaju.

Evropska komisija je istakla da bh. podaci pokazuju rast proizvodnje od oko tri posto, te indirektno ukazuje na moguće statističko uljepšavanje podataka.

Naime, oni ističu da preliminarna analiza podataka o troškovima pokazuje da je rast proizvodnje zapravo iznosio mršavih 0,8 posto. Kako navode, analiza podataka po potrošnji pokazuje nestabilniju i slabiju dinamiku rasta sa godišnjim rastom u prvom kvartalu od 0,3 posto, padu proizvodnje od 0,6 posto u drugom kvartalu i rastu od 2,3 posto u trećem kvartalu 2017. godine.

“Značajna razlika u brojevima na strani proizvodnje i na strani potrošnje ukazuje na probleme u statističkom sistemu zemlje”, upozorili su u Evropskoj komisiji.

Prema podacima Evropske komisije, deficit u trećem kvartalu prošle godine je iznosio 4,7 posto, što je za 0,1 posto više u poređenju sa septembrom 2016. godine.

Dobra vijest je rast izvoza od 18 posto u prvih 11 mjeseci 2017. godine u odnosu na samo četiri posto u istom periodu prethodne godine.

“Ovaj snažan rast u najvećem dijelu je rezultat jačeg izvoza u susjedne zemlje, prevashodno u Hrvatsku i Sloveniju, čiji udio u izvozu iznosi ukupno 5,2 posto. Udio izvoza u trgovini s EU, uključujući Sloveniju i Hrvatsku, iznosi 12 posto ukupnog porasta, dok je udio izvoza ka zemljama u zapadnom Balkanu iznosio 4,2 posto”, navedeno je.

Dodali su da je uvoz robe široke potrošnje u prvih 11 mjeseci 2017. manje rastao nego njen izvoz.

Što se tiče direktnih stranih investicija, one su doprinijele sa 2,2 posto ukupnom bruto domaćem proizvodu, u odnosu na 1,3 posto u prethodnoj godini, a Hrvatska, Austrija i Saudijska Arabija su tri zemlje iz kojih je došlo najviše investicija, prenose Nezavisne novine.