Američke berze se oporavljaju nakon naglog pada

Na Wall Streetu su u utorak, nakon vrlo nesigurnog trgovanja i velikih oscilacija cijena dionica, indeksi berzi znatno porasli, nadoknadivši dio velikih gubitaka od prethodna dva dana.Dow Jones porastao je 567 bodova ili 2,33 posto, na 24.912 bodova, dok je S&P 500 ojačao 1,74 posto, na 2.695 bodova, a Nasdaq indeks 2,13 posto, na 7.115 bodova.Nakon što su u prethodna dva trgovinska dana Dow Jones i S&P 500 izgubili više od 6 posto, jučer su nadoknadili dio gubitaka uz vrlo nestabilno trgovanje.Na samom početku trgovanja ti su indeksi potonuli daljnjih 2 posto, no kasnije su se probili u pozitivno područje i tu zadržali do kraja trgovanja. Pritom je Dow Jones indeks oscilirao u velikom rasponu od minus 500 bodova do plus 500 bodova.Na kraju je taj indeks zabilježio najveći dnevni skok od januara 2016., a S&P 500 od novembra iste godine."Uprkos velikim pomacima posljednjih dana na tržištu, temelji privrede  su vrlo čvrsti, i to ne samo u SAD-u, nego u cijeloj globalnoj ekonomiji", kaže Alicia Levine, analitičarka u kompaniji BNY Mellon Investment Management.Dio analitičara smatra da oštar pad cijena dionica u prethodna dva dana, izazvan strahovanjem ulagača od rasta inflacije i precijenjenosti dionica, predstavlja zdravu korekciju, nakon što su mjesecima najvažniji indeksi na Wall Streetu snažno rasli i dosezali nove najviše razine u historiji.Drže da su pozitivni izgledi u vezi američkog, ali i drugih najvećih svjetskih ekonomija poticajni za tržišta dionica, ali da će proći neko vrijeme dok se tržišta sasvim ne smire od ovog potresa."Vjerojatno ćemo i idućih dana svjedočiti nestabilnosti na tržištima, no za nekoliko dana situacija bi se mogla smiriti", kaže Peter Costa, predsjednik u kompaniji Empire Execuiton.Podršku tržištima pružaju jačanje najvećih svjetskih ekonomija - od SAD-a i Kine, do eurozone i Japana - dobri poslovni rezultati kompanija i nedavno uvedena porezna reforma u SAD-u, kojom su smanjeni porezi kompanijama.S druge strane, dio analitičara smatra da je tržište nakon višegodišnjeg snažnog rasta i neprestanog dosezanja rekordnih razina precijenjeno, s obzirom na planove centralnih banaka u svijetu da ove godine ukinu poticajne monetarne mjere koje su godinama niskom cijenom novca podržavale rast tržišta dionica.Rast ekonomije i potrošnje mogao bi, naime, izazvati jačanje inflacije, a centralne bi banke na to trebale reagirati. A da se očekuje stezanje monetarne politike pokazuje rast prinosa na obveznice.Američka centralna banka je prošle godine povećala ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od marta.Zbog toga su posljednjih dana prinosi na američke obveznice dosegnuli najviše razine od početka 2014. godine.Očekuje se i da će Evropska centralna banka (ECB) do kraja godine ukinuti poticajne monetarne mjere, što također potiče rast prinosa na obveznice.A viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi dio investitora mogao povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice."Svi smo mi već neko vrijeme pričali o 10-postotnoj korekciji cijena dionica na niže nakon prethodnog snažnog rasta. No, mislim da niko nije očekivao da će se to dogoditi u tri dana. Vjerojatno se radi o zdravoj korekciji na tržištu gladajući dugoročno. No, nestabilnost neće samo tako nestati, pa me ne bi iznenadilo da u iduće dvije do tri sedmice svjedočimo znatnim oscilacijama u trgovanju", kaže JJ Kinahan, strateg u kompaniji TD Ameritrade.A na evropskim su berzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 2,41 posto, na 7.157 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,27 posto, na 12.398 bodova, a pariški CAC 2,21 posto, na 5.169 bodova, prenosi SEEbiz.