Odluka njemačkog saveznog suda, prema kojoj gradovi mogu zabraniti vožnju zastarjelim vozilima na dizelsko gorivo, uzdrmala je najveću zemlju Evropske unije i njene automobilske kompanije koje su decenijama miljenici političara i javnosti.

Šokirana je zasigurno i njemačka vlada na čelu s kancelarkom Angelom Merkel. Ona se godinama trudila da na evropskoj razini spriječi poteze koji bi naškodili njemačkim proizvođačima vozila. Međutim, poznate kompanije poput Daimlera i Volkswagena dobile su težak udarac kod kuće, tamo gdje su ga najmanje očekivale.

Sud nije potpuno zabranio vožnju automobila na dizelsko gorivo, jer oni čine trećinu od ukupno 45 miliona vozila u Njemačkoj.

Preciznije, omogućio je gradskim vlastima da ograniče njihov dolazak u urbana središta, tamo gdje je zagađenje zraka najveće. Nevolja je što oko 70 njemačkih gradova, prema mjerilima Evropske komisije, muči prekomjerno onečišćenje zraka dušikovim dioksidom, uzročnikom teških bolesti i prijevremene smrti stanovništva. Za otrovne plinove najviše su odgovorni upravo dizelaši. Barem 55 njemačkih gradova, prema izračunu medija, trenutno razmišlja o ograničavanju kretanja takvih vozila, kako bi riješili ekološku krizu.

Pokret protiv dizelaša u onečišćenim njemačkim gradovima pokrenuo se i u Stuttgartu, gdje se nalazi sjedište Daimlera, poznatog po Mercedesu. Gradski zvaničnici dugo su se odupirali zahtjevima građana i ekoloških udruga da sankcioniraju sporna vozila. Ipak, zbog snažnog pritiska ekologa neki njemački regionalni sudovi okrenuli su se protiv automobilskih kompanija. Na kraju je i savezni sud Nijemcima upalio zeleno svjetlo za istiskivanje iz upotrebe automobila na dizelsko gorivo, jer je to – prema mišljenju suda – prikladan i učinkovit način za smanjenje zagađenja zraka.

Presuda je podigla prašinu u njemačkoj javnosti, a mnogo toga u vezi s njezinim provođenjem nije još jasno. Zabrane za dizelaše, u svakom slučaju, neće se dogoditi odmah. Gradovi imaju šest mjeseci vremena za prilagodbu propisa. Savezni je sud dao do znanja kako zabrane treba primjenjivati postepeno, vodeći računa i o troškovima koje će imati vozači, pa i proizvođači automobila. Promatrači vjeruju da će u zabranama, kada stupe na snagu, postojati i neki izuzeci, primjerice za vozila za opskrbu gradova i za hitne službe.

Ograničenja se neće odnositi na najnovije automobile na dizelsko gorivo, s emisijskim standardom Euro 6, koji zadovoljava ekološka pravila Evropske komisije. Ograničit će se vožnja dizelaša starije proizvodnje, koji su se prodavali do kraja 2015., a imaju emisijsku normu Euro 5 ili nižu, prema pisanju medija. Mnogi se pitaju kako će se ti automobili raspoznavati na ulici, pa predlažu uvođenje posebnih naljepnica za zastarjele dizelaše.

Svojom presudom savezni je sud potaknuo njemačku vladu na donošenje posebnog zakona koji bi ograničenje vožnje dizelaša regulirao na nacionalnoj razini. Naime, njemačkoj vladi dosad se nije žurilo s tim poslom, pa ni kancelarki Merkel. Iako je poznata kao “zelena kancelarka”, koja je tijekom triju mandata najavila postupno zatvaranje nuklearki te poticala gradnju elektrana na obnovljive izvore, Merkel se otvoreno protivila zabrani dizelaša. “Upotrijebit ćemo svu svoju moć da spriječimo takve zabrane”, govorila je još prošle godine kancelarka.

“Za automobilsku industriju ona je lobist broj jedan. U ostalim zemljama ministar privrede može lobirati za automobilske kompanije, a u Njemačkoj to je kancelar”, izjavio je Jürgen Resch iz ekološke udruge Deutsche Umwelthile, u razgovoru za New York Times. Promatrači uočavaju da je odluka saveznog suda došla u trenutku kada kancelarka teškom mukom sastavlja novu koalicijsku vladu i kada se politička era Angele Merkel, prema ocjeni njemačkih medija, približava kraju.

Zbunjeno vodstvo Daimlera isprva nije hjelo komentirati novu situaciju. No, Volskwagen je saopštio da “ne može shvatiti” presudu, jer ona “prijeti stvaranjem regulatorne zbrke u Njemačkoj, što uznemiruje milione vozača”.

Međutim, zaokret u njemačkoj javnosti i pravosudnim institucijama prema dizelašima je opravdan. Građane se godinama poticalo na kupnju dizelaša, uz tvrdnju da manje zagađuju okoliš od vozila na benzin. Javnost je shvatila da su je proizvođači automobila nasamarili, nakon što je 2015. u SAD-u izbio skandal s Volkswagenom, koji je svjesno namještao uređaje za ispuštanje plinova na 11 modela dizelaša, kako bi prikrio njihovo zagađivanje okoliša. Ispalo je da su dizelaši gori od benzinaca.

Njemačke automobilske kompanije, naravno, nisu jedine koje su varale javnost. Na optuženičku klupu došao je i Ford zbog mjernih uređaja koji su uspješno skrivali da njegovi kamioni ispuštaju otrovne okside u količinama 50 puta većim od zakonski dopuštenih. Zbog sličnog razloga vode se sudski postupci protiv Chryslera i njegovih kamiona Dodge Ram, kao i protiv kompanija Mitsubishi, General Motors i Renault.

Volkswagen je dosad zbog prijevara platio kazne u vrijednosti od najmanje 25 milijardi eura. Prodaja dizelaša u svijetu naglo pada. Proizvođači već nekoliko godina troše milijarde eura da bi kupcima starijih dizelaša obavili popravke – ali to im nisu jedini izvanredni troškovi. Usporedo s time ulažu milijarde eura u razvoj električnih automobila, koji bi trebali postepeno zamijeniti vozila na motore s unutarnjim izgaranjem. Pariz, Madrid, Mexico City i Atina planiraju izbaciti dizelska vozila do 2025. Francuska i Britanija planiraju potpunu zabranu automobila na dizelsko i benzinsko gorivo do 2040.

Presuda njemačkog saveznog suda, očekuju promatrači, ohrabrit će onečišćene gradove u ostalim zemljama Evrope da počnu dizelaše istiskivati iz upotrebe. Odluka njemačkog suda je pozitivna jer potvrđuje da u društvu postoje puno važnije stvari od profita automobilskih kompanija. Ta će presuda, vjeruje portal Politico, utjecati i na promjenu običaja njemačkih građana, koji će u gradovima s jako onečišćenim zrakom morati više koristiti javni prijevoz, a manje svoje miljenike na četiri točka, prenosi Novi list.