Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale treći dan zaredom jer je najava novih carina na uvoz kineskih proizvoda u SAD podstakla strahove ulagača od izbijanja trgovinskog rata, što bi povećalo troškove američkih kompanija i naštetilo njihovoj prodaji u inostranstvu.
Dow Jones oslabio je 248 bodova ili 1 posto, na 24.758 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,57 posto, na 2.749 bodova, a Nasdaq indeks 0,19 posto, na 7.496 bodova.
Američka vlada Donalda Trumpa stvara pritisak na Kinu kako bi se smanjio njen trgovinski suficit sa SAD-om za 100 milijardi dolara, poručila je u srijedu Bijela kuća.
Prema posljednjim informacijama Trump razmatra uvođenje carina na uvoz 60 milijardi dolara vrijednih kineskih proizvoda, a usmjeriće se ponajviše na tehnološki i telekomunikacijski sektor.
Trump je već uveo carine prvo na uvoz solarnih panela i mašina za veš, a nedavno i na čelik te aluminij, zbog čega jačaju rizici od protivmjera pojedinih zemalja, prvenstveno Kine.
I na većini evropskih berzi cijene su dionica juče pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,09 posto, na 7.132 boda, a pariški CAC 0,18 posto, na 5.233 boda. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,14 posto, na 12.237 bodova, prenosi Bankar.me.
VEZANI ČLANCI
Wall Street pao, poslovni rezultati kompanija slabi
Na Wall Streetu su u četvrtak berzovni indeksi pali jer su ulagače razočarali kvartalni poslovni rezultati nekoliko kompanija, uključujući Teslu i AT&T. Dow Jones oslabio je 0,33 posto, na 33.786 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,60 posto, na 4.129 bodova, a Nasdaq indeks 0,80 posto, na 12.059 bodova. Pad indeksa posljedica je oštrog pada...
Tehnološki sektor podržao rast indeksa
Na Wall Streetu su berzanski indeksi porasli i u četvrtak, drugi dan zaredom, pri čemu su cijene u tehnološkom sektoru porasle, dok su dionice regionalnih banaka bile pod pritiskom. Dow Jones ojačao je 0,43 odsto, na 32.859 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,57 odsto, na 4.050 bodova, a Nasdaq indeks 0,73 odsto, na 12.013...
Američke banke izgubile 229 milijardi dolara
Šta nije u redu s bankama, zapitao se i britanski nedjeljnik The Economist. Nakon decenije i po veoma labave monetarne politike FED-a, niko i niko drugi se nije zapitao šta bi se moglo dogoditi ako kamatne stope odjednom počnu ubrzano da rastu. Prošle su godine finansijske kompanije odjednom bile vrlo izložene kamatnom riziku, američke banke...
