Ravnatelj Ureda za Europske integracije Vlade Zapadnohercegovačke županije (ZHŽ) Ivan Jurilj je govoreći o strateškim ciljevima razvoja turizma u regiji, istaknuo kako se Hercegovina mora udružiti, organizirati i uspostaviti model destinacijskog menadžmenta kako bi se turizam razvijao planski i sustavno.

Ivan Jurilj će inače predstaviti EU fondove u funkciji strateškog razvoja turizma na Konferenciji “Razvoj destinacijskoga turizma uspostavom niskotarifnih avio – letova”, koja je zakazana za 11. aprila na 21. međunarodnom sajmu gospodarstva – Mostar 2018.

On je mišljenja kako je važno razvijati lokalne brendove.

“Ravno i Neumsko zaleđe mogu biti prepoznatljive destinacije ruralnog sadržaja, Mostar kroz urbani turizam, Zapadna Hercegovina kao prepoznatljiva destinacija aktivnog turizma, Čapljina, Stolac i Ljubuški kroz integraciju kulturno-povijesne i prirodne baštine, Čitluk kroz vinski i vjerski turizam, Konjic, Jablanica i Prozor/Rama kroz prepoznatljiv turistički sadržaj temeljen na jezerima, Tomislavgrad, Kupres i Livno kroz prepoznatljiv brdsko-planinski sadržaj i sve ovo kombinirati s gastronomijom”- pojašnjava Jurilj.

Potrebno je napraviti određene iskorake, prije svega, kaže, u našim glavama, a onda zavrnuti rukave i konačno staviti u funkciju potencijale o kojima uvijek pričamo.

Jurilj ističe kako EU programi prekogranične suradnje mogu doprinijeti razvoju turizma i valorizaciji kulturno-povijesnih potencijala.

“Ovo posebno dolazi do izražaja u kontekstu prekogranične suradnje između Hercegovine i Dalmacije koje se prirodno naslanjaju jedna na drugu i mogu i trebaju biti dio jedinstvene turističke ponude” – ocjenjuje Jurilj.

Po njemu su najbolji primjer postojeći projekti kao što su: “Revitalizacija stare uskotračne Ćirine pruge” kroz uspostavljanje biciklističke rute Mostar-Konavle i Projekt razvoja outdoor turizma u Jadranskom zaleđu pod nazivom “Adriatic Canyoning”, koji se financiraju iz programa prekogranične suradnje između Hrvatske i BiH, te Trilateralnog programa prekogranične suradnje Hrvatska – BiH i Crna Gora.

Ovakvi projekti postaju prepoznatljiv zajednički brand obiju država – zaključuje ravnatelj Ureda za Europske integracije Vlade ZHŽ-a.