Tema u fokusu

Cero: Veliki je značaj brzorastućih kompanija za poslovno okruženje


Piše: Ermin Cero, Tron Systems d.o.o. Sarajevo

Uspjeh koji u svom poslovanju ostvaruju brzorastuće kompanije je potvrda njihovog značaja za razvoj ekonomije Bosne i Hercegovine i indikator da bi im se trebala posvetiti posebna pažnja, kako u pogledu stvaranja pogodnog poslovnog okruženja tako i kroz strateške programe podrške njihovom uspostavljanju i održivosti.

Kada je u pitanju razvoj jedne ekonomije, bez obzira radilo se o razvijenim zemljama ili zemljama u tranziciji ili razvoju, osnov rasta i dinamike ekonomskih aktivnosti jesu mala i srednja preduzeća. Ona čine preko 99 % svih privrednih subjekata u većini zemalja – u EU je to 99,8 % a istovremeno zapošljavaju 67 % radne snage. U Bosni i Hercegovini broj MSP-a se kreće oko 99 % ukupno registriranih kompanija i stvaraju preko 60 % bruto domaćeg proizvoda. Dakle, uloga MSP-a je jasna i neupitna. Ipak, značajnu pažnju ekonomskih analitičara, pored MSP-a, privlače i kompanije klasificirane prema malo drugačijim kriterijima od njihove veličine. Brzorastuće kompanije, bilo da se radi o onim koje potpadaju pod kategoriju malih i srednjih ili velikih kompanija, daju izuzetno značajan doprinos sveukupnoj dobrobiti društva, razvoju ekonomije i stvaranju novih radnih mjesta.

Trenutno ne postoji generalno prihvaćena definicija brzorastućih kompanija. Jedna od prvih definicija se odnosila na podgrupu MSP-a koja je iskazivala izuzetan stepen dinamike i razvoja, došla je 80-ih godina prošlog vijeka, a proizašla je iz izučavanja ekspanzije kompanija iz Silikonske Doline. David Birch je za ove kompanije postavio određene osnovne elemente ili faktore koji se primjenjuju i danas – indikator rasta, metoda mjerenja, period mjerenja i eventualni dodatni kriteriji.

Ovog koncepta smo se držali i prilikom definiranja i identifikaciji brzorastućih kompanija u Bosni i Hercegovini – postavili smo indikator rasta u vidu procentualnog rasta prihoda, identificirali CAGR (compound annual growth rate – složenu godišnju stopu rasta) kao metodu mjerenja rasta prihoda, utvrdili posljednje dvije godine kao period mjerenja CAGR-a i na kraju, kako bismo dodatno pooštrili kriterije, postavili i kriterij koji se odnosi na finansijski status kompanija u okviru Business Intelligence Systema kompanije LRC.

Na ovaj način je identificirano 667 kompanija, ili oko 2 % ukupnog broja registriranih, koje su zadovoljile sve postavljene kriterije i koje možemo smatrati brzorastućim kompanijama u BiH. Među njima je i 90 onih koje imaju CAGR koeficijent manji od dvocifrenog, pa ih svrstavamo ustvari u rastuće, ali želimo naglasiti da sve one zajedno doprinose sveukupnoj ekonomskoj aktivnosti u našoj zemlji.

Ukupan prihod svih ovih kompanija koji su ostvarile iznosi gotovo sedam milijardi konvertibilnih maraka, od čega samo na izvoz otpada preko jedne milijarde maraka. Ove kompanije su ostvarile prosječan rast prihoda od 16 %.

Ova kategorija kompanija učestvuje, u više nego značajnom procentu, u ukupno angažiranoj radnoj snazi jedne ekonomije, a takav je slučaj i u BiH. U 2016. godini kompanije koje smo identificirali kao brzorastuće/rastuće zapošljavale su gotovo 43 hiljade radnika te su povećavale broj zaposlenika za više od 22 % godišnje.

Brzorastuće kompanije vrlo često izlaze iz okvira spomenutih standardnih indikatora, kao što je rast prihoda ili broj zaposlenika, i ispoljavaju dodatne karakteristike koje ih podrobnije definiraju. Neke od ovih karakteristika uključuju inovativnost, koja je usko vezana za sposobnost kreiranja novih proizvoda, procesa ili upravljačkih praksi, fleksibilnost u smislu sposobnosti prilagođavanja organizacije i upravljačkih procesa i timski rad koji podrazumijeva primjenu modernih tehnika donošenja odluka, interorganizacijske strukture  rada i komunikacije i razvoja vještina. Sve ove dodatne karakteristike nekako neodoljivo  asociraju na specifične sektore koji se bave visokim tehnologijama, s obzirom na to da su obično ti sektori najinovativniji, imaju najveću sposobnost adaptacije i prepoznavanja prilika za kreiranje proizvoda koji su značajno drugačiji od postojećih.

Ipak, rast nije uvjetovan samo ovim karakteristikama, već predstavlja kombinaciju velikog broja faktora, kao što su odabir poslovne strategije, sposobnost upravljačke strukture, raspoloživost resursa, stanje i prilike na tržištu itd., tako da brzorastuće kompanije nisu samo predstavnici znanjem intenzivnih industrija (eng. knowledge intensive industries) već dolaze iz značajnog broja drugih industrijskih sektora.

Kada je BiH u pitanju, gledajući distribuciju broja brzorastućih kompanija po industrijama, moglo bi se reći da je njihovo nastajanje u najvećoj mjeri vezano za tržišne prilike. Najveći broj brzorastućih kompanija dolazi iz djelatnosti cestovnog prijevoza robe, trgovine na veliko drvetom i ostalom robom te trgovinom na malo robom široke potrošnje i farmaceutskim proizvodima, što su generalno komplementarne djelatnosti. Pored toga, tu je i računarsko programiranje kao jedna od djelatnosti koja je u posljednje vrijeme iznjedrila veći broj uspješnih kompanija koje rade za ino tržište, ali i gradnja stambenih i nestambenih objekata.

Na kraju, da se osvrnemo i na geografsku distribuciju broja kompanija – najveći broj brzorastućih kompanija koncentriran je u najvećim centrima u BiH: Sarajevu, Tuzli, Banjoj Lucika i Mostaru.

Uspjeh koji u svom poslovanju ostvaruju brzorastuće kompanije je potvrda njihovog značaja za razvoj ekonomije Bosne i Hercegovine i indikator da bi im se trebala posvetiti posebna pažnja, kako u pogledu stvaranja pogodnog poslovnog okruženja tako i kroz strateške programe podrške njihovom uspostavljanju i održivosti. Poslovne novine su kroz projekat i publikaciju „Brzorastuće kompanije Bosne i Hercegovine“ napravile prvi korak u ovom pravcu. Na redu su ostali.