Vijeće ministara BiH prihvatilo je informaciju o Državnom programu IPA za 2018. godinu čime se omogućava BiH da aplicira na projekte vrijedne 50 miliona eura. Ovu informaciju je novinarima  potvrdio Mirko Šarović, ministar  vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Od raspoloživih 80 miliona eura, za poljoprivredu i ruralni razvoj, te za zaštitu životne sredine, BiH će aplicirati za 50 miliona eura. Dodao je da aktivnosti tek predstoje, kako bi ova sredstva bila na raspolaganju BiH.

“Od 50 miliona eura, 30 miliona eura se odnosi na ruralni razvoj i poljoprivredu, a ostalo za zaštitu životne sredine. Najveći dio sredstava će biti usmjereno neposredno, ne za tehničku pomoć, već za podršku poljoprivrednicima i poljoprivrednom sektoru za direktnu podršku, manji dio za institucionalnu podršku, a najmanji dio za tehničku podršku”, rekao je Šarović.

Dodao je da, što se tiče zaštite životne sredine, od ovih 20 miliona eura, najveći dio sredstava predviđen je za podršku vodnim resursima i za zbrinjavanje čvrstog otpada i to konkretne projekte.

Pojasnio je da da su ova sredstva namijenjena poljoprivredi i ruralnom razvoju predviđena za jednu godinu, u okviru trogodšinjeg ciklusa.

“Od 30 miliona eura, 20 miliona eura bi trebalo da ide za direktnu podršku poljoprivrednim gazdinstvima, za nabavku opreme, mehanizacije i svega onog što bi im pomoglo da budu konkurentniji na tržištu”, objasnio je Šarović.

Ističe da su očekivanja Vijeća ministara BiH  da će polovina ovih sredstava biti iskorištena direktno za podršku poljoprivrednicima, a da je samo apliciranje proces koji slijedi kasnije. Nije mogao precizirati kada tačno.

Upitan da kaže da li je tačno da će sredstva ići preko Evropske komisije, Šarović je odgovorio da se BiH pokazala nesposobnom da pitanje implementacije ovih sredstava riješi na zadovoljavajući način.

“Nismo se mogli dogovoriti oko agencije preko koje će se vršiti plaćanje, tako da sredstva neće propasti, ali će biti direktno usmjerena onima kojima najviše trebaju, a na vlastima u BiH je da iskoriste ove tri godine da nađu rješenje oko platne agencije i upravljačke strukture”, kazao je Šarović, precizirajući da je problem bio u tome što Republika Srpska želi da budu dvije platne agencije, a evropska komisija zahtjeva jednu.

“Ovako ćemo moći dok ne uđemo u EU, međutim, kad jednom budemo članica EU, onda ćemo morati imati jednu Agenciju”, konstatovao je Šarović.