Nezavisni blok (NB) predlaže da se se smanji akciza za gorivo u iznosu 0,15 KM, te ograniče marže distributera nafte i naftnih derivata kako bi se u konačnici smanjila cijena goriva, a time ublažili negativni efekti poskupljenja.

Predsjednik Kluba poslanika NB-a u Predstavničkom domu PSBiH i član Predsjedništva NB Salko Sokolović, danas je na konferenciji za novinare u Sarajevu kazao da su u parlamentarnu proceduru uputili izmjene i dopune Zakona o akcizama gdje je predloženo da se u postojećoj cijeni goriva izuzme 15 feninga iz akcize čime ne bi bila ugrožena cestogradnja.

“Usvajanje takvog zakona omogućilo bi da cijena goriva bude niža za 15 feninga. Očekujem da ovo zakonsko rješenje 20. juna bude na dnevnom redu sjednice, nakon što ga razmotri Komisija za finansije i budžet”, rekao je Sokolović.

Podsjetio je da je Klub poslanika NB-a u Predstavničkom domu PSBiH dosad uputio dva zakonska rješenja, te nekoliko inicijativa i pisama državnim i entitetskim premijerima, kako bi se smanjila akciza i zaustavio rast cijena goriva, a time i rast troškova života građana. Sokolović je dodao da je Klub poslanika NB u januaru ove godine, u Predstavničkom domu PSBiH uputio inicijativu za utvrđivanje maksimalnog iznosa marže distributera nafte i naftnih derivata, koja je usvojena, sa ciljem da nadležne državne i entitetske institucije ograniče marže distributera, kako se rast cijena goriva ne bi samo prebacio na teret građana.

Član Predsjedništva NB-a i makroekonomski analitičar Faruk Hadžić je kazao da se nažalost pokazalo tačnim da do povećanja akciza na gorivo nije trebalo doći, jer su već dosad prikupljena ogromna sredstva po tom osnovu.

“Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, od 2009. do 2017. godine prikupljeno je sedam milijardi i 88 miliona KM po osnovu akciza i putarina na gorivo. Šest milijardi KM je završilo u budžetima, a namjenski u cestogradnju je usmjereno 1,1 milijarda KM ili 15,7 posto”, izjavio je Hadžić.

Da su se namjenski trošila ova sredstva u cestogradnju, po njegovim riječima, imali bismo stope rasta GDP-a od šest posto godišnje, nova zapošljavanja i rast plaća.