Riječ chaebol je složenica dviju riječi: chae (bogatstvo) i bol (klan). Južnokorejski chaeboli su konglomerati u vlasništvu bogatih porodica, koje obično imaju subsidijare u različitim granama industrije. Chaeboli dominiraju ekonomijom Južne Koreje i imaju veliki politički i ekonomski uticaj. U prošlosti su odigrali ključnu ulogu u transformaciji nekada siromašne, poljoprivredne zemlje u jednu od najvećih ekonomija svijeta. Južnokorejske vlade obilno su podržavale osnivanje i razvoj chaebola šezdesetih godina prošlog vijeka. Tada su stvoreni današnji giganti kao što su Samsung i Hyundai.

Chaeboli imaju strukturu u kojoj se na ključnim menadžerskim pozicijama nalaze članovi porodice osnivača, što im pruža mogućnost čvrste kontorole. Decenijama ovi konglomerati dobivaju veliku pomoć od države u vidu kredita, pozajmica, poreskih olakšica i subvencija, zbog kojih su postali stubovi domaće ekonomije.

Iako u Južnoj Koreji postoji oko četrdeset konglomerata koji potpadaju pod definicuju chaebola, samo nekolicina njih posjeduje ogromnu ekonomsku moć. Pet najvećih chaebola predstavlja polovinu burzovne vrijednosti tržišta dionica Južne Koreje. Veliki broj radnika zaposlen je u ovim giga poduzećima.

Samsung Electronics, koji je samo jedna od podružnica Samsunga, zapošljava preko 300.000 radnika, više nego Apple i Google zajedno. Samsung je osnovan 1938. godine, kao kompanija za izvoz voća, sušene ribe i tjestenine u Kinu. Danas kompaniju vodi treća generacija najbogatije azijske porodice, porodice Lee.  U prošloj deceniji Samsung Electronics generirao je čak 14% bruto nacionalnog proizvoda Južne Koreje.

Hyundai je osnovan 1947. Godine, te je u početku poslovao kao građevinska firma. Nakon uvodnih godina, zahvaljujući državnim subvencijama, zabilježio je ogroman rast, te osnivao podružnice koje se bave proizvodnjom automobila, brodova i bijele tehnike. Nakon smrti osnivača, Chung Ju-yung, konglomerat se podijelio na pet posebnih kompanija, od kojih su najveće i najmoćnije Hyundai Motor Group, treći najveći proizvođač automobila na svijetu i Hyundai Heavy Industries, najveći proizvođač brodova na svijetu.

Za svoje postojanje i prosperitet chaeboli i njihovi vlasnici najviše trebaju zahvaliti finansijskoj podršci Sjedinjenih Američkih Država, koja je počela da pristiže 1954. godine, nakon završetka Korejskog rata. Također, jedan od najzaslužnijih je i general Park Chung-hee, koji je nakon vojnog udara 1961. godine, obnašao funkciju predsjednika sve do 1979. godine. Vlada kojom je upravljao, davala je povoljne pozajmice chaebolima koji su izvozili robu u druge zemlje, a na domaćem tržištu ih štitila od strane konkurencije. Protekcionizam, kao ekonomsku praksu koristile su i vlade drugih zemalja koje su nazvane „Azijski tigrovi“(Hong Kong, Singapur i Tajvan).

Protokom vremena, chaeboli su se proširili na mnoge sektore industrije i uplovili u bogata strana tržišta. Izvoz je porastao sa 4% BDP-a u 1961. na više od 40% u 2016. godini. U istom periodu prosječna godišnja plata se povećala sa 120 na 27.000 dolara. Milioni ljudi su zahvaljujući chaebolima pobjegli od siromaštva.

Posljednih godina, neki chaeboli se spominju u kontekstu nepoštovanja prava radnika, korupcije i utaje poreza. U javnom mijenju se mijenja slika porodičnih konglomerata. Održana je i serija protesta radničkih sindikata i njihovih članova. Da li je pred Južnom Korejom proces transformacije chaebola? Da li će ova neobična kombinacija privatnog vlasništva, državne protekcije i ogromne proizvodne snage opstati u ovom obliku ostaje da se vidi. Ono što je sigurno jeste da su chaeboli odigrali najvažniju ulogu u metamorfozi nerazvijene poljoprivredne zemlje u industrijskog giganta.