Tokom finansijske krize, koja je dovela do najveće recesije u SAD u posljednjih 80 godina, akcije su doživjele veliki pad, stoga je i SP500 indeks izgubio značajan dio vrijednosti.

Vrijednost indeksa je od kraja 2007. godine do početka 2009. godine pala za čak 58 posto. Pri tome su američke akcije objektivno postale jeftine, pa imale zdrav temelj za rast.

Američke Federalne rezerve su za vrijeme krize srušile kamatne stope praktično na nulu da bi podstakle zaduživanje pojedinaca, kompanija, ali i države. Logika rušenja kamatnih stopa bila je sljedeća – ako je zaduživanje jeftino, mnogi pojedinci i firme će trošiti i investirati više, a to će doprinijeti i većoj proizvodnji i otvaranju novih radnih mjesta. To očekivanje se na kraju zaista obistinilo, što se može vidjeti i u rastu američkog BDP-a u posljednjih nekoliko godina.

Budući da su mnoge firme uz jeftine kredite brzo širile svoje poslovanje, mnogima su i prihodi i profiti ubrzano rasli, što je predstavljalo i veći interes investitora za ulaganje u njihove akcije. Kada su investitori u pitanju, njihov broj se značajno povećao, jer se od krize u SAD otvorilo dodatnih 20-ak miliona radnih mjesta, što znači da je mnogo više ljudi imalo prihode i štednju koju je bilo moguće ulagati u investicione fondove i akcije.

Iako je ekonomska situacija u SAD trenutno odlična, stara izreka s Wall Streeta kaže: „Rastuća tržišta se rađaju u pesimizmu, rastu na skepticizmu, vrh dosežu na optimizmu i umiru u euforiji.“ U posljednjih stotinak godina u SAD je do recesije dolazilo svakih pet-šest godina, a posljednja se završila prije devet godina. Trenutni rast SP500 indeksa jedan je od najdužih u historiji i prije ili kasnije će mu doći kraj. U izvještaju Udruženja američkih ekonomista, u čijoj izradi je učestvovalo 45 ekonomista, njih dvije trećine smatra da su velike šanse da će do 2020. godine SAD ući u recesiju.

Kad dođe do recesije, uvijek dolazi i do pada cijena akcija i berzanskih indeksa kao što je SP500. Vrijednost indeksa u tipičnoj recesiji padne za nekoliko desetina odsto, stoga je za očekivati da će se takav scenario dogoditi i u narednim godinama. Iako čak i u krizama rastu cijene akcija firmi koje odlično posluju, većina ih pada.

No, postoje i investicije koje su tradicionalno isplative u recesijama, a vjerovatno najpoznatija je zlato. Cijena ovog metala u krizama raste zbog rastućeg rizika od bankrota banaka i država, zbog kojeg se mnogi odlučuju da ga kupuju. U posljednjoj krizi cijena ovog metala porasla je s 800 na 1.900 dolara po unci (cca 137 posto), a zavisno o intenzitetu sljedeće recesije, takav scenario bi se mogao barem djelomično ponoviti.

Osim ulaganja u fizičke zlatne poluge, u zlato se može digitalnim putem uložiti i putem finansijskih derivata kao što je CFD na zlato, koji je idealan za kratkoročnije investicije na finansijskim tržištima, jer su troškovi trgovanja niski, a transakcije se mogu obavljati praktično u svako doba dana ili noći.

U trenutku pisanja teksta cijena unce zlata iznosi 1.200 dolara, što je vrlo blizu najnižeg nivoa u posljednjih godinu i po. Ako američki dolar oslabi sa sadašnjeg nivoa (što je želja predsjednika Trampa), vjerovatno bi vrlo brzo došlo do porasta cijene žutog plemenitog metala.