Njemačka je uštedjela 368 milijardi eura na kamatnim troškovima od početka finansijske krize 2008. zahvaljujući niskim kamatnim stopama.

To odgovara više od 10 posto bruto domaćeg proizvoda, izračunala je centralna banka ove zemlje (Bundesbank), izvijestio je utjecajni lokalni ekonomski medij “Handelsblatt”.

Samo u prošloj godini, savezna vlada, pokrajine, općine i socijalne vlasti uštedjeli su 55 milijardi eura.

Prema “Bundesbanci”, eurozona u cjelini je uštedjela 1,42 triliona eura od kamata nakon početka finansijske krize. Najveći pobjednik nakon Njemačke je Francuska sa uštedom od 350 milijardi eura, a slijedi je Italija sa 262 milijarde eura.

Za analizu, “Bundesbank” je uporedio odgovarajuće kamatne stope zemalja eurozone u 2007. godini, godini prije finansijske krize, s odgovarajućim nivoima u godinama do 2018. godine.

Ako je u 2007. godini njemačka država morala ponuditi investitorima prosječnu zaradu od 4,2 posto za svježi novac, kamatne stope su postepeno pale na 1,5 posto u 2018. godini. Zbog ovog pada kamatnih stopa, Berlin je morao potrošiti nešto više novca na servisiranje duga.

Efekat će biti još veći ako federalne i pokrajinske vlade ne akumuliraju viškove, već dugove.

Ekonomisti sve više upozoravaju da će se u slučaju povećanja kamatnih stopa dug zemalja eurozone ponovo brzo povećati.