Drmić – Servis digitalnog potpisa uskoro operativan za gospodarstvo i građane

Drmić – Servis digitalnog potpisa uskoro operativan za gospodarstvo i građane

INTERVJU S VLATKOM DRMIĆEM, POMOĆNIK MINISTRA, MINISTARSTVO KOMUNIKACIJA I PROMETA BIH, SEKTOR ZA KOMUNIKACIJE I INFORMATIZACIJU

Vlatko Drmić je kao specijalist za poslovne aplikacije radio u HP Mostar, a od 2009 godine angažiran je kao savjetnik ministra komunikacija i prometa BiH iz područja komunikacija i informacijskog društva. Trenutačno obnaša poziciju pomoćnika ministra komunikacija i prometa BiH i rukovodi sektorom za komunikacije i informatizaciju.

Povod intervjua je gostovanje Vlatka Drmića na okruglom stolu PANTHEON konferencije “Digitalizacija 2019 u praksi” 13. juna u Sarajevu.

Dolazite iz IT sektora, kako po osnovu obrazovanja, tako i profesionalnom. Kao dio tima Ministarstva komunikacija i prometa BiH, upravo u sklopu sektora koji tretira komunikacijske tehnologije i informatizaciju, šta uočavate kao glavnu prepreku zbog koje je naša zemlja posljednja u nizu digitalizacije?

Drmić: Svaka transformacija društva u svijetu koja se događala u prošlosti nije protekla bezbolno i bez svojih zapreka, izazova i strahova, pa tako i tranzicija iz tradicionalnog u digitalno društvo. BiH kao zemlja se nalazi pred ogromnim izazovom stvaranja digitalnog društva, povećanja kvalitete života građana uz pomoć digitalnih tehnologija i povećanja konkurentnosti vlastite ekonomije.

Sadašnjim stanjem ne možemo biti zadovoljni, budući da se BiH po svim relevantnim indeksima koji prate razvoj digitalizacije društva i razvoja ICT-a uopće, nalazi u društvu zemalja “trećeg svijeta” i ubjedljivo kao najlošije pozicionirana europska zemlja sa tendencijoim daljeg zaostajanja. Kada govorimo o uzrocima ovakvog stanja, jasno je da ovakav izrazito nepovoljan socijalni, politički i ekonomski ambijent kakav je u BiH se negativno odražava i na razvoj ICT sektora. Osnovni nedostatak u takvom ambijentu je potpuno ili djelomično odsustvo osnovnih pretpostavki razvoja digitalnog društva, odnosno zakonskog i regulatornog okvira i pripadajuće infrastrukture, koje će pratiti ubrzanu dinamiku razvoja digitalnog društva i neće biti prepreka za njegov dalji napredak.

Nažalost u Bosni i Hercegovini moramo biti realni i reći da zakonodavni okvir vezan za ICT, osim što je segmentiran unutar zemlje po više razina, nije uskađen ni sa zakonodavstvom EU iz ove oblasti, te kao takav nije razvojni i nema nikakav doprinos u privlačenju stranih investivcija u ovu oblast.

Također, nedostatak strateških dokumenata koji bi trasirali put BiH do željenog cijlja osim što predstavlja prepreku ka budućem razvoju, isto tako šalje i lošu poruku da “policy makeri” nisu prepoznali digitalizaciju kao snažno sredstvo u razvoju zemlje, povećanju konkurentnosti i borbi protiv siromaštva.

Imajući u vidu, nisku razinu digitalne pismenosti i vještina, nedostatak institucionalne podrške, nedovoljna javna ulaganja i investicije, nisku razina cyber sigurnosti, te izostanak okvira interoperabilnosti u BiH, vrlo je lako doći do zaključka koje su to prepreke i izazovi sa kojima se moramo suočiti tijekom digitalne transformacije.

Poslovni sektor često ukazuje na problematiku jaza razumijevanja s institucijama i zakazivanju u donošenju seta zakona ili podzakona koji bi olakšali digitalnu tranziciju. Koje su najčešće potrebe tržišta na kojim radite u prevazilaženju jaza ove dvije zainteresirane strane?

Drmić:  Gospodarski sektor svakako mora biti lider u digitalnoj transformaciji i kao takav mora se prilagođavati dinamičnom okruženju i novim tržištima što je posljedica toga da je poslovni svijet uvijek korak ispred u odnosu na zakonodavca, osobito kada se radi o dinamičnom sektoru kao što je ICT.

Mogu reći da osobno uvijek rado primim i saslušam ljude iz biznis sektora, te ukoliko je to moguće zajedno i surađujemo na izradi određene legislative i strateških dokumenata i takvih je primjera dosta i zaista nastojimo biti partneri kako domaćim ICT kompanijama, tako i inozemnim investitorima, te pokušati konkretno odgovoriti na njihove zahtjeve i potrebe.

Pored brojnih zahtjeva za izmjenom i dopunom legislative u dijelu za koje smatraju da je prepreka njihovom razvoju i poslovanju, možda jedno od najčešćih zahtjeva ukoliko govorimo o digitalnoj transformaciji sa kojima se mi suočavamo u ministarstvu je implementacija e-potpisa u Bosni i Hercegovini. Upravo strani investitori, neki izravno, a neki putem Vijeća stranih investitora u BiH, daju preporuke i zahtjevaju implementaciju e-potpisa u Bosni i Hercegovini kako bi svoje poslovanje učinili efikasnijim i kako bi uštedjeli na vremenu i novcu, a onda svakako i stvorili pretpostavku za digitalnu transformaciju cjelokupnog lanca poslovanja.

Koji su projekti digitalne transformacije na kojim trenutno radite i na koji način će omogućiti ili olakšati digitalnu tranformaciju naše zemlje?

Drmić: Da bi uopće mogli razgovarati o digitalnoj transformaciji bilo gospodarstva, bilo društva u cjelini, potrebne su određene pretpostavke koje je država dužna da osigura. Jedna od takvih pretpostavki, možda i najznačajnija u segmentu digitalne transformacije, je izgradnja širokopojasnih mreža velikih brzina, koje predstavljaju krvotok web utemeljenog gospodarstva i čija je pojava uzrokovala potpunu transformaciju gospodarstva. Imajući u vidu kako je širokopojasnost, kao tehnologija, glavna pokretačka okosnica društva znanja, iznimno je važno učiniti ga dostupnim svim građanima, neovisno o njihovim posebnostima.

Posebno je važno imati u vidu kako nedovoljna dostupnost širokopojasnom internetu dovodi do digitalnog jaza, odnosno jaza između pojedinaca, tvrtki i zemljopisnih područja u dostupnosti i iskorištenju razvojnih potencijala informacijsko-komunikacijske tehnologije. U tom kontekstu Ministarstvo komunikacija i prometa BiH će uskoro na javne konzultacije staviti dokument Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u BiH zajedno sa Akcijskim planom za njenu realizaciju.

Cilj ove strategije je povećati dostupnost širokopojasnog interneta stanovništvu u BiH, povećanje brzine interneta, kao i stvaranje uvjeta za privlačenje investicija u BiH.

Upravo je širokopojasnost osnovni katalizator svih ovih promjena i procjenjuje se da je više od četvrtine rasta BDP-a i rasta produktivnosti u zamljama EU povezan sa razvojem širokopojasnosti i pripadajućih servisa. Rezultati istraživanja Svjetskog ekonomskog foruma ukazuju na direktnu korelaciju između upotrebe širokopojasnosti i pozitivnog makroekonomskog rasta, te su brojni primjeri zemalja u razvoju koje su svoju konkurentnost na globalnoj ljestvici podignule za nekoliko mjesta godišnje upravo ulaganjem i strateškim razvojem širokopojasne infrastrukture.

Također, važna pretpostavka za digitalnu transformaciju, a što sam već ranije spomenuo je identifikacija u virtualnom svijetu, odnosno infrastruktura digitalnog potpisa bez koga je uopće nezamislivo funkcionirati u on-line svijetu, a da ne govorimo o tranziciji prema digitalnom društvu.

Imajući ovo u vidu Ministarstvo već duži period vodi aktivnosti na implementaciji Zakona o digitalnom potpisu, gdje zaista prilikom implementacije i uspostave instrumenata neophodnih za operativno funkcioniranje infrastrukture digitalnog potpisa u BiH, smo nailazili na brojne administrativne zapreke.

Međutim, iako kasno, prekasno, neke stvari se ipak odvijaju u pozitivnom smjeru i ono što sa sigurnošću možemo potvrditi da su stekli svi potrebni uvjeti za registraciju CA tijela u Bosni i Hercegovini i uskoro možemo očekivati da će ovaj servis biti operativan za gospodarstvo i građane. Također, brojni su primjeri i drugih strateških dokumenata koji se odnose na razvoj IKT sektora u BiH i svi oni zajedno, ako ništa trebalo bi da olakšaju digitalnu transformaciju naše zemlje i da potaknu njen gospodarski rast.

Razgovarate s kolegama iz okruženja. Koje prednosti i primjere dobre prakse Bosna i Hercegovina može preuzeti od susjeda?

Drmić: Brojni su primjeri, kako u zemljama okruženja, tako i u drugim europskim zemljama, koji jasno pokazuju na koji način se može određenim intervencijama u IKT sektor pospješiti sveukupna ekonomska slika jedne države, budući da IKT sektor direktno utječe i na konkurentnost drugih sektora gospodarstva. Zanimljivo je recimo da Hrvatska ima Zakon o poticanju investicija u kojem se recimo IT kompanijama otvara prilika da ostvare porezne olakšice od 50% uz uvjet otvaranja 10 ili više radnih mjesta.

Također, jako zanimljiv potez koji bi se mogao preslikati u Bosni i Hercegovini je osnivanje Hrvatskog klastera konkurentnosti ICT industrije koji predstavlja Triple Helix princip umrežavanja privatnog sektora, državnih institucija zaduženih za kreiranje gospodarske politike, te akademskih i znanstveno istraživačkih institucija, čiji osnovni cilj je identificirati inovativne, sinergijske projekte od nacionalnog interesa koji će omogućiti sudionicima projekata da postanu vodeći u svom području, kako u zemlji tako i na međunarodnoj razini.

Također dobar primjer je recimo i Srbija čiji izvoz software-a je premašio milijardu eura i premašuje izvoz u poljoprivredi, a zahvaljujući financijskim poticajima tehnološkim inovacijama od strane Vlade Srbije. Ovakvi poticaji, odnosno grant sredstva u ranoj fazi razvoja kompanije, su namjenjeni razvoju inovativnih tehnologija, proizvoda i usluga sa tržišnom primjenom i velikim potencijalom za komercijalizaciju. Dobrih primjera je zaista mnogo i u principu sve se na neki način svodi na poticanje komunikacije vlada, realnog sektora i akademske zajednice, ulaganja i poticaj inovacija i startup akceleratora, poticaja pri zapošljavanju i adekvatnom obrazovanju IT stručnjaka, poreske i carinske olakšice za IT kompanije itd.

Kada će se Bosna i Hercegovina, prema Vašem mišljenju, tehnološki okrenuti ka privlačenju direktnih stranih investitora, kao i olakšavanju opstanka domaćih?

Drmić: Kontinuiranim unaprijeđenjem ulagačkog okruženja stvaraju se uvjeti, ne samo za privlačenje stranih ulaganja, već i za poboljšanje uvjete poslovanja domaćih IT kompanija. Dodatne napore potrebno je usmjeriti na uklanjanje postojećih administrativnih prepreka za ulaganja, te na jačanje institucionalnog okvira za ulaganja.

Među glavnim nedostacima ulaganja u razvoj ICT sektora u BiH je nepovoljan i složen zakonodavni okvir, gdje se investitori susreću sa brojnim izazovima kod interpretiranja i usklađivanja sa nizom preklapajućih i/ili nepovezanih zakona, te podzakonskih akata koji reguliraju razvoj digitalne infrastrukture pojedinačno na svim razinama vlasti u BiH.

Da bi uopće došlo do zaista ozbiljnog investicijskog ciklusa u IKT sektor u Bosni i Hercegovini neophodno je definirati uloge za sve zainteresirane strane, te standardizirati neophodnu dokumentaciju na različitim administrativnim razinama, a povrh svega harmonizirati legislativu na državnoj razini i na razini entiteta sa EU legislativom. Sve ovo u kombinaciji sa određenim financijskim olakšicama za potencijalne investitore bio bi dobar put ka privlačenju stranih investicija, ali isto tako bi olakšalo poslovanje domaćim IT kompanijama.

Najnoviji tekstovi

Pin It on Pinterest

Share This

Share!

Podjeli ovaj sadržaj sa prijateljima.