Halcom d.o.o. Sarajevo: BiH su potrebni digitalizacija i elektronski potpis

Halcom d.o.o. Sarajevo: BiH su potrebni digitalizacija i elektronski potpis

Sa prisutnosti na osam tržišta EMEA, rješenjima u više od 60 banaka, kao i u dvije centralne banke i klirinške kuće, Halcom je i ove godine vodeći dobavljač tehnoloških rješenja za finansijske institucije u ovom dijelu Evrope pa tako i u BiH, gdje unutar grupacije posluje Halcom d. o. o. Sarajevo.

Na čelu ove kompanije nalazi se uspješna poduzetnica Amela Muftić koja je govorila o procesu digitalizacije u BiH, elektronskom bankarstvu, uvođenju elektronskog potpisa i spremnosti bh. tržišta na promjene.

Digitalizacija vodi ka historijskim promjenama u poslovnom svijetu. Pratimo li trendove na pravi način?

„Činjenica je da je digitalizacija akcelerator ekonomskog, društvenog i političkog razvoja zemlje. Ne morate biti ekspert da biste vidjeli brojne prednosti digitalizacije kao što su ubrzanje procesa i smanjenje troškova u svim sferama privrede i društva, kreiranje novih radnih mjesta, poboljšanje životnog standarda, brži i jednostavniji pristup službama javne uprave, izlazak na nova tržišta, veća strana ulaganja… Istina je da BiH značajno zaostaje za regionom i svjetskim trendovima, ali je počela stvarati pretpostavke za primjenu digitalizacije i svakako imamo primjere kompanija i javnih institucija koje su napravile iskorake u tom smjeru. Kako smo jedina zemlja u Evropi koja nema elektronski potpis, pojava prvog CA (Certifikate Agency) tijela u našoj državi značit će otvaranje vrata ka ekspanziji digitalizacije u privrednom i javnom sektoru. Rekla bih da će taj korak biti od historijske važnosti za našu zemlju. Međutim, treba biti svjestan da sam elektronski potpis bez adekvatnog pravnog i zakonodavnog okvira neće  biti dovoljan za privrednu ekspanziju. U korist digitalizacije u BiH zasigurno ide i prisustvo značajnog broja  IT kompanija koje mogu u velikoj mjeri podržati razvoj aplikacija za različite svrhe. Bojazan svakako ostaje na zadržavanju stručnog kadra u BiH, posebno programera, jer je ovo vitalni resurs u procesu digitalizacije. To je zadaća države, ali i poslovnog ambijenta u kojem mladi ljudi u BiH trebaju da vide svoju perspektivu. Dodatna olakšica za BiH u cjelokupnom procesu digitalizacije jeste velika podrška EU, posebno kada su u pitanju javni, socijalni i obrazovni sistemi (E-vlade, E-uprave, E- social, E-school itd.). Zamislite samo koje bi sve pogodnosti građani i privrednici uživali kada bi mogli elektronskim putem doći do ličnih dokumenta, raznih potvrda iz sudstva, grunta, općinskih ureda, poreskih uprava, PIO-a, zdravstva, aplicirati on-line za različite proizvode i usluge, a koje bi sve to uštede u vremenu, dokumentaciji i procesima bile kod ovih institucija. U konačnici, BiH je već započela ovaj proces i kao država pozicionirana u ovom regionu morat će pratiti trendove iz okruženja i usmjeriti se u pravcu digitalizacije, jer to je normalan i prirodan tok za ulazak u EU.“

Koriste li privrednici elektronsko bankarstvo dovoljno?

„Evidentno je da broj korisnika elektronskog bankarstva u BiH raste iz godine u godinu. Prema podacima iz godišnjeg izvještaja Centralne banke BiH za 2018. godinu, broj korisnika elektronskog bankarstva je porastao za 36 posto u odnosu na 2017. Na ovu stopu rasta značajno utječe populacija stanovništva, što je i razumljivo s obzirom na omjer broja stanovnika i broja pravnih lica korisnika bankarskih usluga. Procjena je da se elektronskim bankarstvom aktivno koristi između 17 i 23 posto fizičkih lica, dok je kod pravnih lica ovaj postotak veći – od 20 do 35 posto za SME kompanije pa do 75 posto za velike korporacije. Prednosti korištenja elektronskog bankarstva prve su prepoznale velike korporacije koje stotine hiljada platnih naloga obavljaju elektronskim putem u samo nekoliko minuta i pri tome ostvaruju velike uštede u troškovima transakcija. Ovim kompanijama nezamislivo je poslovati bez neke vrste elektronskog bankarstva, posebno imajući u vidu buduće trendove u razvoju funkcionalnosti i digitalizaciji koji će im omogućiti da cjelokupno finansijsko poslovanje obavljaju elektronskim putem. Sljedbenici velikih korporacija su svakako SME firme koje već sada značajan dio platnog prometa obavljaju elektronski. U ovom segmentu kao i segmentu mikro firmi još ima velikog potencijala za obavljanje finansijskog poslovanja kroz neki oblik elektronskog bankarstva.“

Koliko je bh. tržište blizu uvođenja elektronskog potpisa i je li spremno na njega?

„Već sam spomenula da je elektronski potpis nužan alat u pravcu digitalizacije bh. društva koji bi se, dugoročno, pozitivno reflektirao na poslovni okvir i ukupni razvojni put BiH. Već duži niz godina BiH se priprema za uvođenje elektronskog potpisa u skladu sa međunarodnim standardima eIDAS, ETSI, ISO 27001, ISO 9001 i drugi. Formirano je nadležno tijelo na nivou države – Ured za nadzor i akreditaciju ovjerilaca pri Ministarstvu komunikacija i prometa BiH. Time su stvoreni uvjeti za registraciju i evidenciju budućih ovjerilaca (izdavatelja kvalificiranih elektronskih potpisa) u BiH, međutim, sada je potrebno kreirati adekvatan regulatorni okvir i sinhronizirati propise na nivou cijele države. Ukratko, da bi ova priča zaživjela u operativnom smislu, zakonodavac mora propisati pravila ponašanja. Stoga se nadam što skorijoj stabilizaciji političke klime, a potom i stavljanju ove teme na listu prioriteta regulatora. Od toga će zavisiti dinamika digitalizacije u našoj zemlji.“

Halcom sada i prije godinu?

„Halcom je od 2016. godine dio jedne od najvećih svjetskih softverskih korporacija – Aquila Software Miami USA – što nam uveliko omogućava da razvoj naših proizvoda i servisa baziramo na principima svjetskih inovacija iz IT industrije. Svoje poslovanje nastojimo zadržati u okviru core bussinesa – elektronskih sistema plaćanja i pružanja usluga od povjerenja – te su noviteti u pravcu cloud certifikata, novih mobilnih aplikacija za pravna i fizička lica, redizajna postojećeg FAT elektronskog bankarstva, instant paymenta pa i ulaska na nova tržišta. U pogledu rasta prihoda, Halcom ispunjava ciljeve koje je postavio vlasnik, pri čemu je fokus stavljen na dugoročni održivi rast“.

(Razgovarao: Alen MEHANOVIĆ)

Najnoviji tekstovi

Pin It on Pinterest

Share This

Share!

Podjeli ovaj sadržaj sa prijateljima.