Zemlje regiona nastavile su trend smanjenja poreza i doprinosa na zarade kako bi omogućili poslodavcima da povećaju plate zaposlenima i na taj način spriječe njihov odlazak u inostranstvo.

Nakon što su u julu u Republici Srpskoj doprinosi smanjeni i do 70 odsto na povećani dio zarade, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, predložila je izmjene zakona o porezu i doprinosima kako bi na prosječnu platu dažbine bile manje 60 odsto.

Vlada Sjeverne Makedonije je predložila zakon kojim se poslodavci koji povećaju zarade zaposlenima za iznos do 100 EUR oslobađaju poreza i doprinosa na taj iznos.

U Srbiji će se od naredne godine povećeti neoporezivi dio zarade sa 130 na 139 EUR, minimalna zarada 11 odsto na 258 EUR, dok se doprionosi poslodavcima smanjuju za 0,5 odsto bruto zarade.

U Hrvatskoj je Vlada predložila povećanje neoporezivog dijela zarade sa 510 na 560 EUR, kao i uvođenje više mogućnosti da poslodavci isplaćuju zaposlenima neporezive nagrade i naknade, kao i da se ne oporezuje prihod koji zaposleni uplaćuju na dodatno zdravstveno osiguranje.

Oni očekuju da će samo te mjere uticati da se prosječna zarada poveća 20-ak EUR od sadašnjih 875 EUR.

U Crnoj Gori od zvanično prikazanog ekonomskog rasta i punjenja državne kase koristi nemaju ni zapsoleni, ni poslodavci, a na snazi ostaju brojni krizni porezi.

Vlada je od jula smanjila samo doprinose na zdravstveno osiguranje dva procentna poena, zajedno sa povećanjem minimalne zarade sa 193 na 222 EUR.

Jedino novo što je obećano je da će od naredne godine ukinuti takozvani krizni porez od dva odsto na iznos preko prosječne zarade.

Skupština je dva puta odbila i da u dnevni red uvrsti i raspravlja o prijedlogu Socijaldemokratske partije da se doprinosi na teret poslodavca zbirno smanje još četiri odsto, kako bi opterećenje poslodavaca bilo na nivou regiona.