Izvoz iz BiH u devet mjeseci ove godine iznosio je 8,95 milijardi KM i bilježi pad od 1,7 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz iznosio 14,93 milijarde KM i povećan je za 2,29 posto, istaknuto je danas na konferenciji za novinare u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTKBiH) u Sarajevu.

Zamjenik generalnog sekretara VTKBiH Nihad Bajramović kazao je da je uzrok povećanja uvoza rezultat privredne aktivnosti u zemlji, odnosno povećani obim domaće potrošnje.

Naveo je da je vanjskotrgovinski deficit povećan za 8,9 posto i da iznosi 5,97 milijardi KM.

“Početak 2019. godine obilježen je neočekivano pozitivnim razvojem ekonomske aktivnosti u EU. Italija je izašla iz tehničke recesije, te je italijanski BDP porastao za 0,2 posto, velike ekonomije eurozone Francuska i Španije ostvarile su rast od 0,3 i 0,7 posto, Njemačka je ostvarila neočekivan rast zahvaljujući građevinarskoj djelatnosti u najvećem dijelu, te proizvodnjom kapitalnih dobara. Međutim, globalne političke tenzije, rast protekcionizma, američko-kineski trgovinski rat, daju negativne konotacije trgovini, što za posljedicu ima smanjenje prognoze rasta eurozone, usporavanje ekonomske aktivnosti i opreznije investiranje, što se odražava i na BiH kao izvozno orijentisanu zemlju”, istakao je Bajramović, dodajući da je neophodno vratiti privredu u fokus političkog djelovanja.

Belma Hasić iz Sektora za makroekonomski sistem VTKBiH je navela da je izvoz u Tursku smanjen za oko 44 miliona KM, među ostalim, zbog neprovođenja sporazuma o slobodnoj trgovini, a zbog taksi koje primjenjuje Kosovo ukupan izvoz na to tržište je smanjen više od 90 posto, odnosno oko 105 miliona KM.

EU je naš glavni vanjskotrgovinski partner i tu izvozimo oko 73 posto od našeg ukupnog izvoza, gdje je po obimu trgovine naš najznačajniji partner Hrvatska.

Hasić je navela da BiH ostvaruje suficit sa svim zemljama pojedinačno iz CEFTA-e osim sa Srbijom, gdje je prvi put dosegnuta pokrivenost uvoza izvozom od gotovo 50 posto.

Stopa rasta izvoza baznih metala je negativna, a u drvnom sektoru je, po njenim riječima, došlo do smanjenja izvoza, što je rezultat manjeg izvoza proizvoda šumarstva za 10 posto i rezane građe za 11 posto, a što je pozitivno. U ovom periodu izvoz finalnih proizvoda od drveta (namještaja, montažne drvene gradnje, građevinska stolarija i dr.) činio je više od 60 posto ukupnog izvoza drvnog sektora, što je povoljnije nego u istom periodu 2018. godine, mada je još veliki izvoz rezane građe i proizvoda šumarstva.

Amila Šehić iz Sektora za makroekonomski sistem VTKBiH je kazala da je za devet mjeseci ove godine iz BiH izvezeno proizvoda agroindustrijskog sektora u ukupnoj vrijednosti 615,6 miliona KM, što je manje za oko pet posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Proizvodi koji čine oko 50 posto ukupnog izvoza su suncokretovo ulje, voće i prerađevine od voća, mlijeko i mliječni proizvodi, kruh (peciva i kolači), brašno i drugi mlinski proizvodi, a top izvozna tržišta su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija i Crna Gora.