Cijene hrane pale su u februaru na svjetskim tržištima zbog straha da će epidemija koronavirusa zaustaviti globalnu potražnju, saopćili su iz Agencije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).

FAO-v indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u februaru jedan odsto u odnosu na prethodni mjesec, na prosječnih 180,5 bodova, prenosi SEEbiz.

U odnosu na februar prošle godine njegova vrijednost veća je 8,1 odsto.

U februaru su u odnosu na januar najviše pale cijene biljnih ulja 10,3 odsto, zbog neočekivano velike proizvodnje palminog ulja u Maleziji, privremenog pada indijskog uvoza i zabrinutosti koju izaziva širenje novog koronavirusa.

Znatno je pojeftinilo i meso, dva odsto, zbog smanjenog kineskog uvoza povezanog s kašnjenjem isporuka.

Pale su i cijene peradi, zbog pada uvoza iz Azije.

Blago su smanjene i cijene žitarica, 0,9 odsto u odnosu na januar, što u FAO-u objašnjavaju nižim cijenama pšenice zbog obilnog snabdijvanja.

Pojeftinio je i kukuruz, zbog slabije potražnje u sektoru stočne hrane koji očekuje slabljenje svjetske ekonomije.

Porasle su cijene mlijeka i mliječnih proizvoda i šećera, 4,6 odsto, odnosno 4,5 odsto.

U FAO-u izdvajaju snažan rast cijena sira zbog smanjene proizvodnje mlijeka u Australiji i predviđanja pada proizvodnje šećera u Indiji, i to sa zahtjevima snažne uvozne potražnje.

U odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji za žitaricama, FAO je povećao procjenu prošlogodišnje proizvodnje na 2,719 milijardi tona, zbog više proizvodnje kukuruza u zapadnoj Africi i Ukrajini.

Time je u prošloj godini proizvodnja povećana 2,3 odsto u odnosu na godinu ranije.

Preliminarno se procjenjuje da će ove godine u svijetu biti proizvedeno ukupno 763 miliona tona pšenice, što bi značilo da će se proizvodnja zadržati na prošlogodišnjem rekordnom nivou.

Predviđa se i visok nivo proizvodnje žitarica koje se koriste u prehrani ljudi i životinja, poput kukuruza, u Argentini, Brazilu i Južnoafričkoj Republici.

Potražnja za žitaricama bi trebalo da ove sezone dostigne rekordnih 2,72 milijardi tona, podstaknuta potrošnjom u prehrambenom i sektoru stočne hrane i u industriji.

Povećana je procjena svjetskih zaliha žitarica na kraju sezone, na gotovo 866 miliona tona.

Svjetska trgovina žitaricama trebalo bi da se poveća 2,3 odsto na 420 miliona tona, pri čemu bi više od polovine očekivanog povećanja trebalo da otpadne na pšenicu.