Koronavirus prijeti razbijanjem Evropske unije

Koronavirus prijeti razbijanjem Evropske unije

Nakon migrantske krize, pandemija koronavirusa stavlja na opasno iskušenje jedinstvo Evropske unije zbog nezadovoljstva zemalja juga sebičnošću sjevernih zemalja.

U borbi s neviđenom sanitarnom krizom koja bi ekonomiju EU-a mogla baciti na koljena, dvadesetsedmorica se ne uspijevaju dogovoriti o snažnom zajedničkom finansijskom odgovoru.

“Atmosfera koja vlada između predsjednika država i vlada i nedostatak evropske solidarnosti smrtna su opasnost za Evropsku uniju”, upozorio je bivši predsjednik Evropske komisije Jacques Delors.

Kao i u krizi javnog duga eurozone koja je izbila 2010. nakon finansijske krize 2008., ponovo se pojavio stari rascjep između sjevernih zemalja kao što su Njemačka i Holandija koje imaju zdrave javne finansije i južnih, poput Italije i Španije, pa i Francuske, optuženih za proračunsku popustljivost.

Italijanski premijer Giuseppe Conte, čija zemlja ima najveći broj umrlih od koronavirusa u svijetu, pozvao je EU da “ne čini tragične greške”. U protivnom “čitava bi evropska građevina mogla izgubiti svoj smisao postojanja”, rekao je za italijanski dnevni list Il Sole 24 Ore.

Istu zabrinutost dijeli i francuski predsjednik Emmanuel Macron: “Ovu krizu nećemo prebroditi bez snažne evropske solidarnosti, na zdravstvenom i na budžetskom planu”, upozorio je u razgovoru za italijanske novine.

“Svode li se EU i eurozona na monetarnu instituciju i skup labavih pravila koji svakoj zemlji omogućuju da radi po svome? Ili djelujemo zajedno kako bismo finansirali naše troškove i naše potrebe u ovoj pogubnoj krizi?”, upitao se Macron.

Devet zemalja, uključujući Italiju, Francusku i Španiju zatražile su u pismu upućenom predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu da se omogući izdavanje zajedničkih obveznica kojima bi se finansirala podrška zdravstvenim sistemima u borbi protiv koronavirusa te pomoglo ekonomiji.

Riječ je o tzv. korona-obveznicama, za koje bi svi zajednički garantovali i koje bi onda omogućile i jeftinije zaduživanje pojedinih članica za potrebe suočavanja s krizom.

Međutim, Njemačka i Holandija snažno se protive zajedničkim obveznicama.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i holandski premijer Mark Rutte strahuju među ostalim da bi takva solidarnost s jugom mogla ići na ruku populističkim strankama koje su u usponu, piše France presse.

Oni predlažu da se aktivira fond za spašavanje eurozone čime bi se mogle kreditirati zemlje u finansijskim teškoćama. No, i u Njemačkoj i u Holandiji  sve se češće čuju pozivi na veću solidarnost.

Tako je bivši njemački ministar vanjskih poslova i ekonomije, socijaldemokrata Sigmar Gabriel izrazio zabrinutost da bi se “Evropa mogla raspasti”, a predsjednik centralne banke Holandije Klaas Knot upozorio je premijera Ruttea: “Kuća gori. Svi napori moraju sada biti usmjereni na gašenje požara”.

Najnoviji tekstovi

Pin It on Pinterest

Share This

Share!

Podjeli ovaj sadržaj sa prijateljima.