Novosti

Četiri banke kontrolišu čak 63 posto tržišta


Petnaest komercijalnih banaka sa sjedištem u Federaciji BiH 2019. godinu je završilo sa 273 miliona KM ukupne neto dobiti. Dobit bankarskog sektora je za 6,9 posto veći nego u prethodnoj 2018. godini. Ukupna aktiva bankarskog sektora FBiH iznosila je krajem prošle godine 24,2 milijarde KM i povećana je za 9,6 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupni krediti bankarskog sektora na kraju 2019. iznosili su 15,2 milijarde KM, a depoziti 19,4 milijarde KM. Krediti banaka su u 2019. godini porasli za 6,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je udio nekvalitetnih kredita (NLP – Non-Performing Loan) smanjen sa 8,5 na 7,6 posto. To su naravno dobre vijesti za finansijski sektor BiH, a u Agenciji za bankarstvo FBiH procjenjuju da je pad NPL-ova rezultat prevashodno rasta kredita te aktivnosti na naplati, kao i izvršenog otpisa. Interesantno je također pomenuti da je učešće NPL-ova u kreditima privredi iznosi 9,4 posto, a u kreditima stanovništvu 5,7 posto.

No, pogledajmo sada kako su banke pojedinačno poslovale. Najveća banka u FBiH, pa i u cijeloj BiH, je i dalje UniCredit Bank Mostar, čija je aktiva krajem prošle godine iznosila 6,5 milijardi KM. Tržišno učešće UniCredit Bank na bankarskom tržištu većeg entiteta iznosi 27,2 posto, što znači da ova banka kontrolira više od četvrtine ukupnog tržišta. Tržišni udjel ove bankarske grupacije je još i veći na nivou BiH, obzirom da postoji i istoimena banka u Banja Luci u Republici Srpskoj. Ujedno, ova banka je i ubjedljivo najprofitabilnija. S neto dobiti od 101 milion KM nakon oporezivanja UniCredit banka je lider profitabilnosti u bh. bankarskom sektoru.

Slijedi je Raiffesen Bank BiH Sarajevo, s aktivom vrijednom 4,7 milijardi KM i tržišnim udjelom od 19,6 posto. Raiffeisen i UniCredit zajedno kontroliraju 46,8 posto bankarskog tržišta u većem bh. entiteu, dakle gotovo polovina tržišnog kolača pripada ovim bankama. Raiffeisen Bank je na kraju 2019. iskazala neto dobit u iznosu od 56,9 miliona KM. Interesantno je pomenuti da ove dvije banke zajedno imaju udjel od 57 posto u ukupnoj dobiti bankarskog sektora.

Treća banka po veličini u FBiH je Intesa Sanpaolo baka Sarajevo, s aktivnom vrijednom 2,3 milijarde KM i tržišnim udjelom od 9,7 posto. Ova banka, koja je na kraju godine iskazala dobit od 33 miliona KM, proteklih godina iskazuje snažan rast, baš kao i četvrta banka po veličini u FBiH – Sparkasse Bank Sarajevo. S aktivom vrijednom 1,5 milijardi KM Sparkasse Bank je prošle godine ostvarila 6,5 posto tržišnog udjela, pri čemu je ostvarila i dobit od 23,4 miliona KM. Pomenute četiri banke zajedno kontroliraju čak 63 posto tržišnog udjela u većem bh. entitetu, što svjedoči velikoj koncentraciji kapitala.

Slijede Sberbank BH Sarajevo (tržišni udjel 6,2 posto), zatim BBI banka Sarajevo (tržišni udjel 5,2 posto) te NLB banka Sarajevo (tržišni udjel 5,1 posto). BBI banka je, pored Sparkasse, još jedna od banaka koja je proteklih par godina ostvarila veliki rast, baš kao i ZiraatBank BH Sarajevo, koja je s aktivom vrijednom milijardu KM i tržišnim udjelom od 4,4 posto zasjela na osmom mjestu. Pomenute banke slijede Addiko Bank Sarajevo (tržišni udjel 4,1 posto), Union banka Sarajevo (tržišni udjel 3,3 posto), ASA banka (tržišni udjel 2,3 posto), Privredna banka Sarajevo (tržišni udjel 2,3 posto), ProCredit banka (tržišni udjel 2,3 posto), Vakufska banka (tržišni udjel 1,3 posto) i na kraju najmanja banka u (F)BiH Komercijalno – investiciona banka (KIB) Velika Kladuša (tržišni udjel 0,4 posto).

Dakle, prošla 2019. godina je još jedna godina koja će ostati upisana zlatnim slovima u analima bh. bankarstva. Banke su profitabilne i to je, naravno, dobro, jer ovdašnje banke posuđuju novac svojim klijentima po otprilike istim ako čak ne i nižim kamatnim stopama kao i banke u regiji. Nažalost, postoji i dosta veliki broj onih koji će rezultate banaka dočekati na nož, ali to je već nažalost tradicionalan odnos u BiH spram svakoga ko pokazuje uspjeh. Ono što leži pred bankama kao izazov je u ovom trenutku aktuelna situacija s koronavirusom, jer se od banaka traži da odobre moratorije na otplatu kredita i da se odreknu ili bar smanje kamate u narednom periodu, što će se svakako odraziti na krajnji rezultat u ovoj godini.

(Beta.ba)