Posljednji izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) https://www.weforum.org/ navodi zabrinjavajuće prognoze za dugoročnu održivost globalnih penzionih sistema najvećih svjetskih ekonomija. Ključni razlog zabrinjavajuće negativne dugoročne prognoze su porast očekivane životne dobi, pad nataliteta i pad prinosa na penzijsku štednju i ulaganja. Razvijene ekonomije s očekivanim najvećim deficitom su SAD, Velika Britanija, Japan, Nizozemska, Kanada i Australija. Postoje i izuzetno negativni trendovi u Kini i Indiji koji su najjača svjetska tržišta u razvoju. Izvješće WEF-a kaže da će do 2050. globalni jaz iznositi 400 triliona dolara, više od polovice predstavljat će očekivani manjak u razvijenim ekonomijama (SAD, Velika Britanija, Japan, Nizozemska, Kanada i Australija), a u ostalom dijelu vode Indija i Kina. Izračun se temelji na pretpostavci da je penzija jednaka iznosu u visini 70 posto od primanja prije odlaska u penziju.
Razlog ovog negativnog trenda je kombinacija nekoliko faktora koji zajedno stvaraju složen problem za koji su potrebna rješenja na nekoliko razina. Od druge polovice 20. stoljeća prosječni se životni vijek povećava za jednu godinu svakih pet godina. Izvještaj navodi da će nastavkom ovog trenda danas desetogodišnja djeca, rođena 2007-2010. godine u SAD-u i Kanadi, doseći prosječnu dob od 104 godine, a djeca rođena u Japanu 2007. godine doseći će i dužu dob od 107 godina. Izvještaj pretpostavlja da će odlaziti u penziju u dobi od šezdeset do sedamdeset godina. Rezultat dužeg životnog vijeka je potreba za više novca od penzijske štednje, budući da će penzioneri živjeti trideset godina nakon penzionisanja.
Pored ovih ekonomskih problema, mnogim razvijenim zemljama nedostaje odgovarajuće njege u domu i medicinske brige za starije osobe. Istraživači sa University College London i University of Liverpool predviđaju da će se u sljedećih deset godina broj penzionera kojima treba smještaj i medicinska skrb u Velikoj Britaniji povećati na 2,8 miliona. Većina zemalja Europske unije suočava se sa sličnom statistikom.
U Njemačkoj, gdje sada živi oko 18 miliona penzionera, broj penzionera će do 2035. godine doseći procijenjenih 24 miliona. Prema prognozama njemačkog saveznog zavoda za statistiku (https://www.destatis.de), broj ljudi kojima su potrebne njega u domu i medicinska briga povećat će se sa današnjih 3,3 miliona na 4,3 miliona do 2035. Njemačkoj u ovom trenutku nedostaje adekvatan smještaj za gotovo milion penzionera. Teško je zamisliti da bi razvijena europska privreda, kao i SAD, u narednim godinama i desetljećima mogla zadovoljiti sve veću potražnju za domovima za starije osobe. Možda ovaj značajan nedostatak domova za starije osobe nudi barem djelomično rješenje za slabiji prinos penzioni fondova i privatnih penzionih ulaganja.
Ulaganja u staračke domove starijih osoba imaju izrazitu prednost u odnosu na ulaganja u druge tržišne segmente. Buduća potražnja za staračkim domovima može se precizno izračunati bez većih odstupanja na dugoročno projiciranim demografskim trendovima starenja populacije. Na taj se način ponuda može prilagoditi potražnji, što znatno smanjuje rizik od ulaganja. S druge strane, izgradnja i upravljanje domovima za starije osobe mogu donijeti visoki povrat ulaganja na nivoima dugoročnih povrata kapitala s mnogo nižim rizikom. Ovakav način ulaganja mogao bi koristiti i penzionim fondovima i privatnim investitorima, što bi dugoročno moglo uštedjeti na dopunskoj penziji s relativno niskim rizikom i visokim prinosima.
Web stranica njemačkog Financiranja nekretnina (REFIRE) https://www.refire-online.com/ navodi povrat ulaganja na staračke domove za 5,75 posto u 2016. godini, što je dva posto više od povrata ulaganja u komercijalnu ili stambenu imovinu. Možemo zaključiti da su jedan od razloga toliko većeg povrata prije spomenute savezne subvencije. Podaci REFIRE pokazuju da je tržište 2016. godine već odgovorilo na jedinstvenu priliku koju nudi Njemačka u izgradnji domova za starije osobe jer je 2016. donijela rekordno ulaganje u ovaj segment, veće od 3 milijarde eura. No, uprkos velikom porastu, Njemačka ima dug put prije nego što do 2035. godine može osigurati više od milion potrebnih smještaja. Što zauzvrat odražava različite i dugoročne mogućnosti za investitore iz Europske unije, koji mogu izravno uložiti u izgradnja hiljade domova za starije osobe koji su potrebni.
