Novosti

Recesija u SAD-u biće duboka, ali možda i najkraća u historiji


Američka ekonomija uronila je u recesiju u februaru i slijedi joj, po svemu sudeći, najveći pad od Velike depresije 1930-ih godina, međutim moglo bi se pokazati i da će ta recesija biti najkraća u historiji.

Nacionalna kancelarija za ekonomska istraživanja (NBER), institucija koja je zadužena za određivanje kada počinje i završava recesija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u ponedjeljak je zvanično potvrdila recesiju.

“Odbor prepoznaje da su pandemija koronavirusa i odgovor za očuvanje javnog zdravlja rezultirali padom različitih karakteristika i dinamike od prethodnih recesija”, navodi se u saopštenju NBER-ovog Odbora za poslovne cikluse.

Uprkos tim razlikama, Odbor je zaključio da se zbog neviđenog pada zaposlenosti i proizvodnje, kao i njegovog širokog dosega u cijeloj ekonomiji, ta epizoda smatra recesijom, čak i ako se pokaže da će biti kraća od ranijih padova privrede.

Odbor je u izjavi poručio da je u februaru došlo do jasnog vrhunca mjesečne ekonomske aktivnosti, dok je do vrhunca tromjesečne aktivnosti došlo u četvrtom tromjesečju prošle godine.

Recesija se uobičajeno smatra padom ekonomije dva tromjesečja zaredom, međutim to nije uvijek slučaj, a u SAD-u se smatra da NBER zvanično određuje kada je recesija.

Odbor je naveo da se značajan pad ekonomske aktivnosti širi po cijeloj ekonomiji, a što je obično vidljivo u proizvodnji, zapošljavanju i drugim pokazateljima.

Recesija počinje kada ekonomija dosegne vrhunac ekonomske aktivnosti i završava kada ekonomija dosegne dno ciklusa.

Bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a pao je u prvom tromjesečju 4,8 odsto i vjerovatno će u drugom kvartalu zabilježiti najgori pad u istoriji, možda i više od 20 odsto.

Ta recesija označila je kraj najdužeg perioda rasta američke ekonomije u istoriji, koje je trajalo 128 mjeseci ili gotovo 11 godina.

Početkom godine činilo se da će se taj rast nastaviti, međutim uslijedila je pandemija koronavirusa, zbog čega je bilo blokirano gotovo 95 odsto američke ekonomije, pa su milioni Amerikanaca ostali bez posla.

Zbog toga je stopa nezaposlenosti u samo par mjeseci skočila s 3,5 odsto, najnižeg nivoa u posljednjih 50 godina, na čak 14,7 odsto, najviši nivo od Drugog svjetskog rata.

Međutim, nakon dobrih makroekonomskih pokazatelja posljednjih sedmica i postupnog pokretanja ekonomskih aktivnosti, većina ekonomista smatra da će se pad ekonomije završiti u drugom tromjesečju, čime bi se okončala i recesija.

„I dok će ovo gotovo sigurno biti najdublja recesija od rata, gotovo je sigurno i da će biti najkraća”, kazao je glavni ekonomist Goldman Sachsa Jan Hatzius, i dodao da nijedna recesija još od sredine 1800-ih godina nije trajala manje od šest mjeseci.