Oporavak bh. ekonomije: Rasterećenje gospodarstva i poboljšanje ambijenta

Oporavak bh. ekonomije: Rasterećenje gospodarstva i poboljšanje ambijenta

Ekonomija i gospodarstvo Bosne i Hercegovine već trpe zabrinjavajuće posljedice utjecaja pandemije virusa COVID-19. Oporavak tvrtki, kao i cjelokupne ekonomije Bosne i Hercegovine, uveliko će ovisiti o oporavku tvrtki u zemljama Europske unije, odnosno tržišta koje je glavni vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine i nosi 72% ukupnog izvoza naše zemlje. O tome koliki su gubici, da li su poduzete odgovarajuće mjere za spas gospodarstva i kako dalje razgovarali smo s predsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslavom Vukovićem.

Koliku štetu je pandemija virusa nanijela gospodarstvu u BiH? 

„Bosanskohercegovačka ekonomija je već u ožujku suočena s padom proizvodnje i vanjskotrgovinske razmjene uslijed zatvaranja granica zemalja u regiji ali i zemalja EU prema regiji. Izgledi za ekonomski rast BiH u 2020. godini su mnogo manje optimistični, ne samo zbog problema COVID-19 nego i političkog zastoja, slabe kapitalne potrošnje i zastoja u reformama.Ako promatramo vanjskotrgovinsku razmjenu, ukupan opseg razmjene Bosne i Hercegovine u razdoblju siječanj-srpanj 2020. godine je smanjen za 16,46% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Izvoz je manji za 15,09%, a uvoz za 17,28% u odnosu na prošlu godinu. Pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene daju nepovoljnu sliku koja je uzrokovana pandemijom COVID-19, a prije svega smanjenjem izvoza na tržišta glavnih trgovinskih partnera kao što su Njemačka (-7,2%), Hrvatska (-6,6%), Srbija (-17,4%), Austrija (-11,2%), Italija (-31,8%) i drugi.Istodobno, posljedica smanjenja uvoza u BiH uzrokovana je stagnacijom razmjene u promatranom razdoblju, odnosno smanjenom ukupnom domaćom potražnjom i potrošnjom te smanjenjem cijena nafte i naftnih derivata. Uvoz je također smanjen iz gotovo svih glavnih trgovinskih partnera: Hrvatska (-20,8%), Srbija (-10,4%), Njemačka (-16,8%), Slovenija (-18,5%), Italija (-20,5%) itd.“

Da li je država reagirala na pravi način i da li su usvojene mjere ublažile negativne učinke? 

 „Naši gospodarstvenici su ti koji trebaju ocijeniti mjere koje je država poduzela s ciljem ublažavanja ekonomskih posljedica, kao i to da li je adekvatno reagirala na aktualnu situaciju. Komora je napravila seriju analiza, anketirala tvrtke i obišla neke od njih. Kada smo napravili presjek stanja vidjeli smo da mjere moraju biti bolje, odnosno, da su u njihovo kreiranje morali biti uključeni stručnjaci. Desilo se to da se zaobišla struka i politika je vodila borbu protiv pandemije pa imamo situaciju da iste mjere važe i za jedan frizerski salon i za tvrtku koja realizira milijunski posao. Nismo smjeli dopustiti da se strateške smjernice prave u devetom mjesecu, sa šest mjeseci zakašnjenja kada su vlasti završile s izolacijama, starim i novim godišnjim odmorom. Prve mjere su one koje se donose da se spasi ekonomija i mi smo morali u startu djelovati. Istina, iako smo s nekim mjerama kasnili, postoji određen broj mjera koje su dobro urađene. Moram reći da smo ponosni na ono što je Komora uradila, posebno u onim prvim danima kada je došlo do zatvaranja granica i usporenog kretanja robe. Analizirajući stanje na terenu i potrebe tvrtki, Komora je prema institucijama vlasti uputila preko 40 inicijativa, a njih više od 30 je usvojeno. Istina, to su bila privremena rješenja, ali izuzetno značajna u tim trenucima. Ilustracije radi, u komunikaciji s komorskim sistemom regije usuglašeno je da vozači mogu biti u tzv. kabinskoj izolaciji, a to je rješenje koje ne poznaje niti jedan međunarodni akt. Za vozače, kojima se i ovom prigodom zahvaljujemo na angažmanu i trudu u očuvanju lanaca opskrbe, u datom trenutku je to bilo jedino prihvatljivo rješenje, jer nisu po povratku iz druge države morali 14 dana biti u kućnoj samoizolaciji ili biti u nekoj drugoj državi u karantenu.“

Koliko će biti potrebno BiH da se oporavi od tih posljedica?

„Cijeli svijet je pogođen pandemijom. Moramo biti spremni na to da će sve ovo trajati, ali moramo biti spremni i da poduzimamo mjere za smanjenje posljedica, koje je već sada vrlo teško zaustaviti.
Bosna i Hercegovina, kao izvozno orijentirana i uvozno zavisna zemlja, nema sustav koji bi je zaštitio od vanjskih utjecaja, zbog čega je i teško prognozirati opravak tržišta BiH bez analize na globalnoj ekonomskoj sceni.
Međutim, cijenimo da šansa za domaće gospodarstvo zaista postoji ako shvatimo da nam ekonomija treba biti ispred svega i krenemo u rasterećenje gospodarstva i poboljšanje poslovnog ambijenta, što bi trebalo rezultirati poboljšanjem ekonomske i socijalne slike.“

Koje mjere bi trebalo provesti u idućem razdoblju da bi se koliko-toliko ojačalo gospodarstvo?

„Prije svega, neophodna je politička stabilnost. Pozitivno poslovno okruženje mora biti na prvom mjestu. Treba insistirati i na jednakom tretmanu domaćih i stranih investitora. Paketi fiskalnih mjera, oba entiteta, koje su usvojene imaju za cilj pomoć realnom sektoru i stanovništvu. Ovakve mjere, s druge strane, za posljedicu imaju rast javnog duga. Međutim, ove mjere su kratkoročnog karaktera i razmjere nastajuće krize neće biti moguće riješiti tim mjerama, niti sredstvima pomoći Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, već isključivo rastom potrošnje i stvaranjem nove vrijednosti.
Nadležne institucije trebaju biti spremne pomoći pojedincima naći posao, olakšati pristup kreditima te osigurati potporu tvrtkama da obnove svoje poslovanje. BiH će se naći u izuzetnim teškoćama zbog pada javnih financija. Pad proizvodnje i potrošnje vodit će smanjenju PDV-a, trošarina i putarina, a gašenje radnih mjesta smanjivat će opseg doprinosa za MIO i zdravstvo. Proračuni će morati preuzeti veći dio isplata mirovina od planiranih u 2020. godini.
Tijekom pandemije prehrambeni sektor nam je pokazao da imamo potencijala i da je naš odnos prema ovom sektoru loš. Pozornost treba posvetiti farmaceutskoj i industriji namještaja i tekstila, kao i turizmu, te IKT industriji. Dobra prilika je i u elektroenergetskom sektoru.
U narednom razdoblju bit će neophodno sinkronizirati proizvodnju s potrebama tržišta, prilagoditi se novim potrebama tržišta i drugačijim načinima poslovanja. Stvaranje novih proizvoda i usluga, brendiranje na pravi način, inovativnost i osvajanje novih tržišta samo su neki od izazova za tvrtke u razdoblju pred nama.“

 

Najnoviji tekstovi

Top TEKSTOVI

Pin It on Pinterest

Share This

Share!

Podjeli ovaj sadržaj sa prijateljima.