Novosti

Razmotrena analiza održivosti javnog duga BiH do 2023.


Savjet ministara BiH primio je na znanje Analizu održivosti javnog duga Bosne i Hercegovine za period 2020 – 2023. godine, koju je sačinilo Ministarstvo finansija i trezora BiH, s ciljem efikasnog upravljanja javnim finansijama i održavanja makroekonomske stabilnosti.
Analiza daje preglede ocjena trenutnog stanja javne zaduženosti BiH i osnovnih rizika koji mogu uticati na održivost javnog duga u srednjoročnom periodu.

Trenutno se može ocijeniti da je BiH zemlja sa održivim javnim dugom. Spoljni dug se redovno otplaćuje i njegova otplata ne može doći u pitanje, zahvaljujući dobrom zakonskom okviru u ovoj oblasti.
Indikator javni dug/BDP u 2019. godini je 31,4% i prema međunarodnim standardima nije visok. Globalna zdravstvena kriza prouzrokovana pandemijom bolesti Kovid-19 utiče na cijeli svijet, pa i na Bosnu i Hercegovinu. Prema osnovnom scenariju procjene, ovaj indikator ima tendenciju povećanja u 2021. godini, a postepeni oporavak očekuje se u 2022. i 2023. godini.

Ekonomski rast u prošloj godini 2,7%

Savjet ministara BiH, na prijedlog Direkcije za ekonomsko planiranje, usvojio je Dokument “Bosna i Hercegovina – izvještaj o razvoju – godišnji izvještaj 2019” u kojem se navodi da u prošloj godini makrostabilnost u BiH nije bila ugrožena.
U 2019. godini ostvaren je stabilan ekonomski rast od 2,7%, uz smanjenje nezaposlenosti i deficita na tekućem računu, kao i zadržavanje javnog duga države u umjerenim okvirima. Nije zabilježen značajniji rast cijena.

Jačati saradnju carinskih organa – partnera u međunarodnom sporazumu

Savjet ministara BiH usvojio je Informaciju Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa o realizaciji Odluke o vršenju kontrole i nadzora nad izvršenjem obaveza preuzetih međunarodnim bilateralnim i multilateralnim ugovorima, sporazumima i konvencijama u pogledu utvrđivanja porijekla roba u 2019. godini.
U informaciji se navodi da je razvijanje i jačanje saradnje carinskih organa, partnera u međunarodnom sporazumu o slobodnoj trgovini veoma važan faktor u spoljnotrgovinskom poslovanju.

Kada je riječ o poštovanju obaveza preuzetih međunarodnim bilateralnim i multilateralnim ugovorima, sporazumima i konvencijama u pogledu utvrđivanja porijekla roba, kontinuirana kontrola i nadzor naposljetku imaju za cilj sprečavanje generisanja određenih carinskih i necarinskih barijera pojedinih zemalja, a time i narušavanja dogovorenih principa za odvijanje međunarodne trgovinske razmjene.
Dodaje se da treba kontinuirano raditi na edukaciji privrednih subjekata, carinskih organa i špeditera, u vezi sa primjenom pravila o porijeklu robe u međunarodnoj trgovini robama.

Na taj način se želi olakšati trgovina i smanjiti broj upravnih i prekršajnih postupaka pred carinskim organima ugovornih strana, što dovodi do uštede vremena i troškova kako privrednim subjektima u spoljnotrgovinskom poslovanju, tako i za budžet BiH.
U Informaciji su prezentovana određena iskustva privrednih subjekata, a koja ocrtavaju dio stanja u ovoj oblasti kada je u pitanju porijeklo robe.

Preuzete norme EU u pravilniku o prehrambenim aditivima

Savjet ministara BiH, na prijedlog Agencije za bezbjednost hrane BiH, donio je Pravilnik o izmjenama Pravilnika o prehrambenim aditivima, kojim se preuzimaju odgovarajući propisi Evropske unije u ovoj oblasti, a koji su usvojeni do 11. juna 2020. godine.
Izmjenama dosadašnjeg pravilnika želi se omogućiti nesmetano funkcionisanje unutrašnjeg tržišta, koje će pružiti visok nivo zaštite zdravlja ljudi, interesa potrošača i proizvođača u BiH, kada je riječ u upotrebi prehrambenih aditiva.
Izmijenjenim pravilnikom stvaraju se uslovi za kontinuirano praćenje propisa Evropske unije i redovno ažuriranje aneksa pravilnika koji se odnose na prehrambene aditive koji su dopušteni za upotrebu u hrani.