COVID-19 pandemija nudi priliku za novi pravac ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine

COVID-19 pandemija nudi priliku za novi pravac ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine

Prof. dr Nedim Čelebić, profesor i međunarodni ekspert za strateško upravljanje

Ne postoji bolje vrijeme za ispitivanje uloge vlada u razvoju ekonomije Bosne i Hercegovine kao što je aktuelni momenat zdravstvene i ekonomske krize uzrokovane COVID-19 pandemijom. Prije globalne ekonomske krize izazvane COVID-19 pandemijom, za razliku od privatnog sektora, javni sektor se širom svijeta smatrao inertnim segmentom ekonomskog razvoja države koji nema kapacitet da bude pokretač inovativnih promjena. Drugačija situacija nije bila ni u Bosni i Hercegovini. Nedavno objavljena globalna istraživanja pokazuju da će u post-pandemijskom periodu u zemljama niskog ili srednjeg dohotka, 8 od 10 mladih ljudi morati sami za sebe kreirati poslove. Dodajući na sve navedeno činjenicu da je u Bosni i Hercegovini oko 60% mladih nezaposleno, a veliki procenat istih svake godine napušta državu,  postavlja se kritično pitanje šta država planira uraditi da ove negativne trendove zaustavi i promjeni. 

Za razliku od “tradicionalne“ uloge države u razvoju ekonomije kojom se naglašava potreba za kreiranjem poslovnog ambijenta te rješavaju i “gase“ već nastali tržišni problemi poput posljedica uzrokovanih trenutnom pandemijom, novi pristup bi podrazumijevao snažno i dinamično partnerstvo javnog i privatnog sektora u osiguranju novih investicija koje će primarno biti usmjerene na tehnološke inovacije u već ranije prepoznate strateške sektore za razvoj ekonomije Bosne i Hercegovine kao što su energetika, poljoprivreda, turizam, IT i dr. Kako bi se postigao najbolji efekat spomenuthih investicija, kompletan obrazovni sektor sa fokusom na visoko obrazovanje predstavlja nezaobilaznog i ključnog partnera putem kojeg će se vršiti naučno-istraživački rad te kreirati novi poduzetnici kao i nova i bolja radna mjesta u strateškim sektorima. Država više ne smije biti samo birokratski aparat koji služi sam sebi već zajedno sa privatnim sektorom aktivni i participatorni ko-kreator novih vrijednosti i tržišta. Država mora preuzeti ulogu ravnopravnog investitora koji će kroz povrat na investicije osigurati nove razvojne fondove kako bi se kreirao dugoročno održiv finansijski sistem. Konačno, država u saradnji sa privatnim sektorom mora usmjeravati razvoj prema onim sektorima koji će osigurati najveću dobrobit i blagostanje za njene stanovnike. 

Neke od konkretnih mjera koje se moraju sprovesti na različitim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini jesu izmjene postojećih te/ili donošenje novih i funkcionalnih zakona o javno-privatnom partnerstvu, visokom obrazovanju i naučno-istraživačkom radu, usmjeravanje finansijskih sredstava iz razvojnih banaka u nove i inovativne poslovne ideje, kreiranje razvojnih i inovacijskih fondova na svim relevantnim nivoima vlasti, formiranje univerzitetskih startup inkubatora i tehno parkova kroz javno-privatno partnerstvo, utemeljenje javne digitalne infrastrukture, razvoj vještačke inteligencije i njene primjene, unapređenje zaštite intelektualnog vlasništva, povezivanje sa bh dijasporom i dr. Neke od navedenih mjera su definisane i nacrtom Strategije razvoja FBiH do 2027. godine kao i nacrtom Okvira ciljeva održivog razvoja Bosne i Hercegovine do 2030. godine.

Da li će se spomenuti prijedlozi usvojiti od strane nadležnih vlada, a kasnije i realizovati tek ćemo vidjeti u periodu koji slijedi. Kada su u pitanju vlade u Bosni i Hercegovini, ne bi bio prvi slučaj da neki odličan razvojni dokument bude zaboravljen. 

Ono što je neizbježno za ekonomiju Bosne i Hercegovine da bi postala konkurentna na globalnom tržištu može se ilustrovati u jednostavnoj dugoročnoj viziji kojom su se godinama vodile sve vodeće ekonomske sile “preko preduzetničkih univerziteta do preduzetničke države“. 

Najnoviji tekstovi

Pin It on Pinterest

Share This

Share!

Podjeli ovaj sadržaj sa prijateljima.