Novosti

COVID-19 pandemija nudi priliku za novi pravac ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine


Prof. dr Nedim Čelebić, profesor i međunarodni ekspert za strateško upravljanje

Ne postoji bolje vrijeme za ispitivanje uloge vlada u razvoju ekonomije Bosne i Hercegovine kao što je aktuelni momenat zdravstvene i ekonomske krize uzrokovane COVID-19 pandemijom. Prije globalne ekonomske krize izazvane COVID-19 pandemijom, za razliku od privatnog sektora, javni sektor se širom svijeta smatrao inertnim segmentom ekonomskog razvoja države koji nema kapacitet da bude pokretač inovativnih promjena. Drugačija situacija nije bila ni u Bosni i Hercegovini. Nedavno objavljena globalna istraživanja pokazuju da će u post-pandemijskom periodu u zemljama niskog ili srednjeg dohotka, 8 od 10 mladih ljudi morati sami za sebe kreirati poslove. Dodajući na sve navedeno činjenicu da je u Bosni i Hercegovini oko 60% mladih nezaposleno, a veliki procenat istih svake godine napušta državu,  postavlja se kritično pitanje šta država planira uraditi da ove negativne trendove zaustavi i promjeni. 

Za razliku od “tradicionalne“ uloge države u razvoju ekonomije kojom se naglašava potreba za kreiranjem poslovnog ambijenta te rješavaju i “gase“ već nastali tržišni problemi poput posljedica uzrokovanih trenutnom pandemijom, novi pristup bi podrazumijevao snažno i dinamično partnerstvo javnog i privatnog sektora u osiguranju novih investicija koje će primarno biti usmjerene na tehnološke inovacije u već ranije prepoznate strateške sektore za razvoj ekonomije Bosne i Hercegovine kao što su energetika, poljoprivreda, turizam, IT i dr. Kako bi se postigao najbolji efekat spomenuthih investicija, kompletan obrazovni sektor sa fokusom na visoko obrazovanje predstavlja nezaobilaznog i ključnog partnera putem kojeg će se vršiti naučno-istraživački rad te kreirati novi poduzetnici kao i nova i bolja radna mjesta u strateškim sektorima. Država više ne smije biti samo birokratski aparat koji služi sam sebi već zajedno sa privatnim sektorom aktivni i participatorni ko-kreator novih vrijednosti i tržišta. Država mora preuzeti ulogu ravnopravnog investitora koji će kroz povrat na investicije osigurati nove razvojne fondove kako bi se kreirao dugoročno održiv finansijski sistem. Konačno, država u saradnji sa privatnim sektorom mora usmjeravati razvoj prema onim sektorima koji će osigurati najveću dobrobit i blagostanje za njene stanovnike. 

Neke od konkretnih mjera koje se moraju sprovesti na različitim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini jesu izmjene postojećih te/ili donošenje novih i funkcionalnih zakona o javno-privatnom partnerstvu, visokom obrazovanju i naučno-istraživačkom radu, usmjeravanje finansijskih sredstava iz razvojnih banaka u nove i inovativne poslovne ideje, kreiranje razvojnih i inovacijskih fondova na svim relevantnim nivoima vlasti, formiranje univerzitetskih startup inkubatora i tehno parkova kroz javno-privatno partnerstvo, utemeljenje javne digitalne infrastrukture, razvoj vještačke inteligencije i njene primjene, unapređenje zaštite intelektualnog vlasništva, povezivanje sa bh dijasporom i dr. Neke od navedenih mjera su definisane i nacrtom Strategije razvoja FBiH do 2027. godine kao i nacrtom Okvira ciljeva održivog razvoja Bosne i Hercegovine do 2030. godine.

Da li će se spomenuti prijedlozi usvojiti od strane nadležnih vlada, a kasnije i realizovati tek ćemo vidjeti u periodu koji slijedi. Kada su u pitanju vlade u Bosni i Hercegovini, ne bi bio prvi slučaj da neki odličan razvojni dokument bude zaboravljen. 

Ono što je neizbježno za ekonomiju Bosne i Hercegovine da bi postala konkurentna na globalnom tržištu može se ilustrovati u jednostavnoj dugoročnoj viziji kojom su se godinama vodile sve vodeće ekonomske sile “preko preduzetničkih univerziteta do preduzetničke države“.