Tema u fokusu

Sigurnost i zaštita zdravlja radnika kod rada od kuće


U vrijeme pandemije izrazito je aktuelna tema rada od kuće i brojne su firme koje su se opredijelile da jedan dio poslova radnici obavljaju od kuće. Kako u Bosni i Hercegovini ne postoji poseban propis koji uređuje zaštitu na radu zaposlenih koji rade od kuće, pokazala se potreba da se poslodavcima i zaposlenima predoče rješenja koja su data međunarodnim i evropskim pravnim normama, nacionalnim zakonodavstvom, kao i preporuke zaposlenicima koji rade od kuće koje mjere prevencije bi trebali preduzimati da bi se zdravlje i radna sposobnost očuvala što duže.

Pravni okvir rada od kuće je regulisan Konvencijama Međunarodne organizacije rada, Evropskim direktivama, zakonima o radu država članica Evropske unije i zakonima o radu Bosne i Hercegovine. Pored toga kada je u pitanju sigurnost i zaštita zdravlja radnika koji poslove obavljaju od kuće, Zakoni o zaštiti na radu i podzakonski akti donekle regulišu ovo pitanje, te se na osnovu tih rješenja mogu dati neke preporuke kako bi se zdravlje radnika koji rade od kuće sačuvalo. I Vlada Federacije BiH je, u vezi sa postupanjem poslodavaca i radnika, a s ciljem spriječavanja bolesti izazvane koronavirusom (COVID-19), na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, dala više preporuka poslodavcima.

Prednosti rada od kuće se mogu svesti na: ušteda vremena na putovanju do posla i nazad, ušteda novca na automobilu ili kartama za prevoz, manje kancelarijskih troškova, manji troškovi za odjeću i obuću, manje besplodnih sastanaka, raspored radnog  vremena ne mora biti strogo definisan, rad u miru i tišini, veća produktivnost, manje stresa, veće zadovoljstvo zaposlenih, veća odanost zaposlenih, veća konkurentnost preduzeća, manji broj dana na bolovanju, više vremena za provođenje sa porodicom, više društvenog života, osećaj slobode i dr. Pored prednosti, rad od kuće ima i nedostataka. Koliko god bila sigurnost i komfor doma, rad od kuće je donio sa sobom i neke loše osobine za koje se može posvjedočiti da su stvarne: spaja se posao i kuća, dani su isti i javlja se monotonija, usamljenost, nedostatak pažnje, nedostatak motivacija za rad i sl.

Rad na daljinu prema međunarodnom, evropskom i nacionalnom radnom zakonodavstvu, sa aspekta sigurnosti i zdravlje na radu postavljen je kao pravo zaposlenog, ali i kao dužnost – obavezu da se pridržava propisanih mjera zaštite, kako ne bi ugrozio svoje, ili sigurnost i zdravlje drugih drugih lica.  Zakonima o radu eksplicitno se propisuje da poslodavac može da ugovori poslove van svojih prostorija koji nisu opasni ili štetni po zdravlje zaposlenog i drugih lica i ne ugrožavaju životnu sredinu. Takođe, zaposleni koji obavlja poslove od kuće, kao i svaki drugi zaposleni, ima pravo na sigurnost i zdravlje na radu u skladu sa zakonom i opštim aktom, odnosno ugovorom o radu, kao i obavezu da poslodavca obavijesti o svakoj vrsti potencijalne opasnosti za život i zdravlje i nastanak materijalne štete.

Rizici koji su karakteristični za rad od kuće se mogu svesti na:

  • Opasnosti od električne struje,
  • Opasnosti od požara,
  • Opasnosti od fizičkih štetnosti (osvjetljenost, buka i elektromagnetsko zračenje),
  • Opasnosti od nepovoljnih mikroklimatskih uslova,
  • Opasnosti od dugotrajnog sjedenja,
  • Opasnosto od oštrćenja organa vida,
    Rizici od COVID‐19 na radnom mjestu kod rada od kuće i dr.

Rad od kuće se karakteriše dugotrajnim sjedenjem što može dovesti do znatnog oštećenja zdravlja zaposlenika. Neispravno sjedenje i njegove negativne posljedice po zdravlje najprije se primjećuju kroz osjećaj neudobnosti i neugode. Prepoznavanje opasnosti znači procijeniti uslove sjedenja na radnom mjestu kako bi se utvrdilo što može izazvati štetne posljedice i uticati na opću dobrobit radnika. Npr. sjedalo stolice, koje nije podesivo, može dovesti do boli u leđima, smanjiti radnu učinkovitost i izazvati nezadovoljstvo radnika. Sjedenje treba posmatrati kao dio procesa rada. U obzir se moraju uzeti potrebe radnika, vrsta posla koji se obavlja i dimenzije mjesta rada.

Kod rada od kuće na računaru zaposlenik neprestano prati zbivanja na zaslonu pa su oči najopterećeniji organ koji se pri radu izlaže intenzivnim naporima. Kao negativne posljedice takvog napora javljaju se različiti zdravstveni problemi, a nejčešći su osjećaj pečenja i „pijeska“ u očima, suzenje, mučnina i vrtoglavica, te glavobolja. Prema istraživanjama Američkog nacionalnog instituta zdravlja i zaštite na radu 91% osoba koje rade za računarom pate od nekog problema sa očima. Najčešći problemi sa vidom su: (glavobolja, bol u vratu, zamućena slika, zamućen vid na daljinu, pojava dvostruke slike, bol i umor u očima, osjećaj blještanja, iritacija očiju (peckanje, suhoća očiju, crvenilo i dr.). Problemi se povećavaju ako se nose neadekvatne naočare ili se uopšte ne nose. Kod dugotrajnih i preciznih zadataka oči trebaju što jaču oštrinu i usklađeno djelovanje oba oka. Zbog toga je važno da se greške u vidu izmjere i koriguju.

Za smanjenje negativnih posljedica rada od kuće vrlo je bitno uređenje radnog mjesta. Tako npr.radni sto ili radna površina moraju da:

  • imaju površinu koja neće izazivati odbljesak,
  • imaju dovoljno veliku površinu, minimalne dubine 800 mm i širine od 1200 mm koja omogućava fleksibilan
  • raspored ekrana, tastature i prateće opreme i
    budu stabilni i podesivi po visini ili visine između 720 i 750 mm.

Ispod radnog stola ili radne površine treba da postoji prostor za noge najmanje dubine 600 mm, širine 600 mm i visine 650 mm. Držač dokumenata mora da bude stabilan, podesiv i postavljen na način koji će neophodne pokrete glave i očiju svesti na minimum. Za radnika mora biti obezbijeđeno dovoljno slobodnog prostora tako da može zauzeti udoban položaj pri radu.

Udaljenost ekrana od očiju radnika treba biti od 500 do 750 mm, a ekran treba da je nagnut unazad od 15-20°. Ekran treba biti postavljen tako da je gornja ivica ekrana probližno 5 cm ispod linije oka radnika. Na ekranu ne smije biti odbljeska ili refleksije koji mogu biti neprijatni za radnika. Tastatura mora biti sa podesivim nagibom i odvojena od ekrana tako da radnik može da zauzme udoban radni položaj koji će spriječiti pojavu zamora u rukama. Ispred tastature mora biti dovoljno prostora za oslonac šaka i ruku radnika, i najmanje 150 mm slobodne površine od ruba stola do tastature.

Tastatura mora imati mat površinu da ne bi izazvala odbljesak svjetlosti, a raspored i karakteristike tastera trebaju biti takvi da olakšaju upotrebu tastature. Simboli na tasterima moraju imati odgovarajući kontrast u odnosu na tastere i da su čitljivi iz predviđenog položaja za rad. Miš treba biti na istoj platformi kao i tastatura i blizu nje. Treba biti odgovarajućeg oblika i veličine koji se udobno uklapa u ruku korisnika. Kretanje miša ne smije biti klizavo ili ukočeno; po potrebi koristiti prostirku za miš.

Radna stolica mora biti stabilna i omogućavati radniku slobodu pokreta i udoban položaj, a visina sjedišta mora biti podesiva, kao i naslon, u pogledu visine i nagiba. Direktiva EU broj 90/270/EEC propisuje uz ostale zahtjeve i jasna pravila za sjedenje pri radu s računarom i drugim video zaslonima. Da bi se opasnosti po zdravlje radnika koji rade od kuće smanjile, važan elemenat zaštite je pravilan izbor radne stolice. Pri uređivanju mjesta rada u obzir se moraju uzeti antropometrijske karakteristike radnika. Norme i temeljna ergonomska načela od presudne su važnosti i koliko god je to moguće treba se pridržavati slijedećih pravila ergonomskog sjedenja:

  • Podesiti visinu sjedala i stola kako bi ruke i noge bile pod približno istim uglom. Iako pravi ugao nije tijelu prirodan položaj, to je ipak “najprirodniji” položaj za osobu koja sjedi. Ako je ugao između nadlaktice i podlaktice, i između natkoljenice i potkoljenice, manji od 90° to će remetiti cirkulaciju krvi. Stopala moraju biti položena na pod, a ruke opušteno stajati na stolu ili ispred tastature.
  • Sjediti na cijelom sjedištu i nasloniti se cijelim leđima. To znači da se mora u cijelosti iskoristiti sjedeća površina, tako da najmanje 60% svakog bedra bude poduprto sjedištem (podešavanjem stolice).
  • Ruke osloniti na naslon. To će smanjiti opterećenje na područje ramena i spriječiti nastajanje mišićne napetosti. Odmaranje krajeva ruku ispred tastature pruža slično opterećenje područja ramena i vrata. Osnovno je načelo da će svaki dio tijela koji se ne može nasloniti ili se ne može negdje položiti, biti pod djelovanjem gravitacije i morat će ga držati mišići.

Piše: (Mr. Zuhdija Mahmutović, dipl. ing. zaštite na radu)