Cilj Hrvatske je da do kraja 2030. godine zaposli 75 odsto odraslih, starosti od 20 do 64 godine, što je znatno iznad trenutnog prosječnog nivoa u EU.

Da bi to postigla, Hrvatska bi do kraja decenije morala da otvori 200.000 novih radnih mjesta, a ukupan broj zaposlenih u ovoj radnoj dobi bio bi nešto više od 1,8 miliona ljudi.

Hrvatska u ovu deceniju ulazi kao treća najgora članica EU s udjelom zaposlenosti u odrasloj populaciji od samo 66 odsto, piše “Večernji list”.

Lošije od Hrvatske su samo Grčka i Italija, gdje je taj udio nešto iznad 60 odsto, a samo Španija ima stopu zaposlenosti nižu od 70 odsto.

Na vrhu su Švedska, gdje radi 82 od 100 odraslih, zatim Njemačka, gdje je udio 80 odsto, ali pored Nijemaca su Češka i Estonija, koje su bolje od Holandije.

Slovenija je već na 76 odsto u pogledu zaposlenosti, kao i Bugarska 75, a Slovačka ima udio od 73 odsto.

Portugalsko predsjedavanje Savjetu EU u maju organizuje samit o socijalnim pitanjima, a na toj sjednici očekuje se da EU usvoji nove socijalne ciljeve koji će biti ispunjeni do kraja ove decenije.

Jedan od glavnih ciljeva je zapošljavanje najmanje 78 od 100 odsto ljudi starosti od 20 do 64 godine do 2030. godine.

S novim ciljnim udjelom zaposlenih, EU želi da vrati najmanje 60 odsto svih odraslih u školu, odnosno da im svake godine obezbijedi neki oblik obuke i daljeg obrazovanja.

Sve ovo trebalo bi da smanji broj ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za najmanje 15 miliona ljudi. Udio takvih osoba po zemljama kreće se od 10 procenata u najboljoj Češkoj do 24 procenta u Rumuniji. U Hrvatskoj je 18 odsto stanovništva u “opasnoj zoni”.

Državama je preporučeno da podstaknu otvaranje novih radnih mjesta i tranziciju tržišta rada iz sektora koji slabe u sektor koji raste, posebno digitalnog i “zelenog” sektora, prenosi Srna.

Ove nove mjere trebalo bi da uključuju tri elementa – podsticaje za zapošljavanje i podršku preduzetnicima, mogućnosti za obuku i prekvalifikaciju i poboljšanu podršku službama za zapošljavanje.