Od 1. aprila aktivira se nova trasa opskrbe plinom za BiH, obilazno preko Turskog toka, ali ponovno s istim igračima – Gazpromom.

U posljednjem trenutku ponovno je odlučeno da će se i nakon ovoga roka plin za BiH isporučivati preko Ukrajine, koju Moskva uporno pokušava obići kako bi je dodatno destabilizirala.

Uspostavljeno je posebno tijelo koje će se baviti analizom i procjenom studije o procjeni utjecaja za okoliš za trasu plinovoda Južne plinske interkonekcije BiH i Hrvatske koju čine voditeljica Selma Crnovšanin, Ana Vrdoljak, Karmela Mabić, Zejnil Trešnjo, Zdenko Mandić, Dženan Imamović, Munira Viteškić i Dragan Šafradin.

Oni bi u roku od 15 dana od dobivanja studije trebali dati svoju ocjenu te ministrici turizma i okoliša Editi Đapo dostaviti svoje izvješće, nakon čega bi se, u slučaju da se potvrdi pozitivan stav, trebalo dati zeleno svjetlo za nastavak realizacije ovoga iznimno važnog projekta.

Zajedno s tim nastavlja se parlamentarna procedura donošenjem posebnog zakona kojim bi se otklonile sve zapreke oko izgradnje Južne plinske interkonekcije.

Radi se o plinovodu kojim će se Hercegovina i središnja Bosna povezati s plinskom mrežom Hrvatske, odnosno Europskom transportnom mrežom, te time stvoriti iznimno važne preduvjete za industrijski razvoj i napredak.

Južna interkonekcija, koja je proglašena za jedan od najprioritetnijih projekata u državi, na hrvatski plinovod trebala bi se spojiti u Zagvozdu te preko Posušja i Tomislavgrada stići do središnje Bosne, Sarajeva i Zenice, s posebnim odvojkom za Mostar.

Taj plinovod ovom će infrastrukturom povezati Posušje, Tomislavgrad, Šuicu (za grad Livno), Kupres, Bugojno, Donji Vakuf i Uskoplje, Novi Travnik, odnosno aktualni plinovod prema Sarajevu i Zenici s jedne strane, odnosno preko odvojka za Mostar, Grude i Široki Brijeg.

Aktivnosti koje slijede su izrada glavnog projekta u cilju ishođenja odobrenja za građenje i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Projektom je predviđeno kako će glavni projekt biti završen do 2022., a radovi će biti izvođeni tijekom 2023. i 2024. godine, da bi na kraju te godine plinovod trebao biti pušten u pogon. Ovaj je projekt od vitalne važnosti za BiH, a praktički aktivnostima koje su poduzeli Džindić i Energoinvest nastojalo ga se eliminirati.

Novi projekt dovodi BiH u poziciju da diversificira opskrbu plinom, odnosno da ne bude, kao što je sada, ovisna o ruskom plinu. Novi plinovod otvara pristup novim izvorima prirodnog plina kao što su planirani LNG terminal Krk u Hrvatskoj, skladišta prirodnog plina u susjednim zemljama, izvori plina iz Kaspijske regije te druga izvorišta.

(Večernji.ba)