“Nas u Adriatic Metals (AM) definiraju vrijednosti. Naša uloga je mnogo više od stvaranja fantastičnog rudarskog projekta svjetskog nivoa”, kaže na početku intervjua za “Poslovne novine” Paul Cronin izvršni direktor kompanije sa sjedištem u Velikoj Britaniji.

Cronin je bivši investicijski bankar, ima više od 20 godina iskustva u korporativnim finansijama i upravljanju fondovima. Radio je za Južnoafrički fond za resurse, a onda 2013. godine odlučio unaprijediti karijeru. Najprije je vodio kompaniju Anatolia Energy Ltd, kompaniju za istraživanja urana u Turskoj.
U ovaj dio svijeta prvi put je došao 2016. godine, na poziv jednog prijatelja.

Za početak, možete li nam ukratko predstaviti Adriatic Metals Plc?

“Adriatic Metals Plc je kompanija koja se bavi istraživanjem i eksploatacijom plemenitih i baznih metala. Sjedište nam je u Velikoj Britaniji, a kompanija je listirana na londonskoj i australijskoj berzi. U BiH smo vlasnici Vareš Silver Projekta svjetske klase, te licence za istraživanje širom Raškog okruga u Srbiji. Naša kompanija Eastern Mining d.o.o. je nosilac koncesije za istraživanje i eksploataciju kompleksne rude olova, cinka, barita i pratećih plemenitih metala na području općine Vareš.

Iako još uvijek nismo započeli sa eksploatacijom, s ponosom kažemo da smo društveno odgovorna kompanija, a jedan od strateških ciljeva nam je i pristup pitanjima ESG-a na visokom nivou. Zadovoljstvo mi je reći da smo nakon ishodovanja okolinskih i urbanističkih dozvola, završili i postupak pribavljanja dozvole za eksploataciju. Studija izvodljivosti bi trebala biti završena sredinom ove godine nakon čega ćemo imati detaljnije informacije o potrebama društva kada su u pitanju robe i usluge, a otvaranje rudnika i početak eksploatacije i proizvodnje očekuje se u drugoj polovini 2022. godine.”

Eksploatacija u Varešu u sljedeće dvije godine

Kad ste prije pet godina stigli na Balkan, čini nam se da ste brzo shvatili koliko potencijala ima ovaj region, odnosno koliko bogatstvo krije?

“U pravu ste, bilo je sasvim očigledno da je tokom proteklih 25 godina nedostajalo istraživanja širom balkanskog regiona, a da istovremeno postoji mnoštvo nerazvijenih mogućnosti za istraživanje, uz korištenje savremenih tehnika istraživanja. Tako smo najprije krenuli u vrlo detaljna istraživanja arhiviranih jugoslovenskih državnih dokumenata. Identificirali smo dva cilja u Bosni i Hercegovini, za koja smo vjerovali da ranije nisu doživjeli puni potencijal. Riječ je o neiskorištenom rudniku Veovača i podzemnom nalazištu Rupice, koje se nalazi 12 kilometara vazdušne linije od Veovače. Ova dva nalazišta srebra-cinka-olova čine projekt Vareš, koji planiramo započeti s eksploatacijom u sljedeće dvije godine.”

Krajem januara ove godine Adriatic Metals dobio je dozvolu za eksploataciju. Je li sve išlo kako ste očekivali? Kakav je odnos bh. u ovom slučaju federalnih vlasti bio naspram Vašeg projekta i namjera?

“Ovo je, moram to naglastiti, tek druga dozvola za eksploataciju, koju su vlasti BiH izdale u posljednjih 30 godina. Dakle, ne samo da je ovo značajno za nas već i za Bosnu i Hercegovinu.
Dozvolom koju je izdalo Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije započinje formalno razdoblje eksploatacije projekta, koja vrijedi 30 godina. Dozvola će kompaniji omogućiti da završi detaljne inženjerske planove za površinski kop Veovača, flotaciju i pogon za upravljanje jalovinom, a izgradnja bi trebala započeti u trećem kvartalu 2021. godine.

U jednom značajnom koraku naprijed za našu kompaniju, Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH objavilo je 9. februara pozitivnu odluku (RoD) za projekt Rupice. Izuzimajući bilo kakve primjedbe, okolišna dozvola za Rupice bit će izdana u roku od 30 dana od izdavanja ove odluke.
Kada stigne odobrenje, Adriatic će moći podnijeti zahtjev za urbanističku dozvolu na Rupicama, a zatim i za dozvolu za eksploataciju u postupku sličnom onom za Veovaču.”

Možete li nam nešto detaljnije reći o kakvim rudama, blagu se radi kad su Veovača i Rupice u pitanju?

“I Veovača i Rupice su rane polimetalne naslage koje čine dio vodećeg projekta kompanije Vareš, koji je kompanija preuzela 2017. godine za 760.000 američkih dolara.
Moram reći da sam, kad me je prijatelj u Australiji krajem 2016. godine zamolio da otputujem u BiH i provjerim o čemu se radi, bio vrlo radoznao. Nakon povratka s nekoliko uzoraka i “nekoliko kutija podataka” sa terena proveo sam Božić analizirajući podatke. Tada sam donio odluku da pokušamo preuzeti projekt.
Oduvijek sam imao želju istražiti postojeće projekte na području bivše Jugoslavije. Historijski gledano, i Veovača i Rupice su već prošle različiti stepen istraživanja i eksploatacije prije ratnih 90-tih godina, kada je sve zaustavljeno.”

Ta istraživanja su, ako se ne varamo, počele već četrdesetih godina prošlog vijeka. Ali, na žalost, nikada do kraja.

“Tako je. Istraživanje okruga Vareš započelo je četrdesetih godina prošlog vijeka, kada je tada veliki inžinjerski i energetski gigant “Energoinvest” iz Sarajeva otkrio nekoliko nalazišta željezne rude i polimetala (olova, cinka, barita, srebra, zlata) koji se protežu od Rupica na sjeverozapadu do Smailove Šume na jugoistoku.
Od kraja 60-ih do početka 70-ih, na tom području bilo je nekoliko malih istražnih projekata, koja uključuju istražne bušotine i površinski kop na Veovači i razvoj pogona za preradu, što je dovelo do značajnijeg istražnog bušenja krajem 70-ih i ranih 1980-ih. Otkrivanje je započelo na nalazištu 1983. godine, a oko 1,2 miliona tona mineralizovanog materijala eksploatisano je tokom četiri godine. Na kraju decenije, međutim, rudarske radnje u zemlji zaustavljene su zbog političke nestabilnosti.”

Potencijal projekta Raška

Tako se negdje početkom 90-tih stalo sa svim poslovima. “Energoinvest” više nije bio jak kao nekada, a nastavak istraživanja je potpuno prekinut. To je mogao biti i problem, ali i prednost za vas iz Adriatic Metala koji ste, rekli bismo, ponovo otkrili ovo područje.

“Zbog prekida u rudarskim aktivnostima, regija je neistražena, što nam daje značajnu prednost. Budući da je BiH ranije bila dio Jugoslavije, ona ima sjajnu infrastrukturu, sa širokom cestovnom mrežom, željezničkom prugom koja ide direktno do luke, visokonaponskim dalekovodima i glavnim vodovodom.
S druge strane, imali smo dobru volju vlasti BiH, koje žele strane investicije u zemlji i pružaju pomoć kompanijama kad je riječ o snalaženju u zakonima i procedurama.”

Ali, Vi od momenta dolaska niste gubili vrijeme. Već nakon sticanja imovine 2017. počelo se snažno i brzo raditi?

“Upravo tako, Adriatic je na Veovači odmah završio program bušenja od 1.379 metara s 16 rupa, kako bi potvrdio historijske rezultate. Iste godine, kompanija je na Rupicama izbušila osam bušotina ukupne visine 1.458 metara, ciljajući mineralizaciju kako bi potvrdila istorijske rezultate i analizirajući dodatne metale, uključujući bakar, zlato i srebro. Historijsko bušenje na Rupicama, te bušotine na sjevernim produžecima Rupica, pokazali su da je riječ o nalazištu baznih i plemenitih metala izuzetno visokih ocjena. Godinu kasnije na Rupicama smo izveli višefazni program bušenja od 15.000 metara.

Prva faza bušenja bila je usredotočena na ciljeve u sjevernoj zoni i pratila je sjeverne produžetke na dužini udara od 220 metara, uključujući produženja i padove mineralizacije. Onda smo išli na bušenje faze 2, koje se protezalo se na dužinu udara od preko 350 metara i fokusiralo se na područje u blizini historijskih podzemnih obrada Juraševac -Brestić i veliku geofizičku anomaliju sjeveroistočno od ovog područja. Faza 3 ciljala je 400 metara dužine udara duž koridora između Rupica na sjeverozapadu i Juraševca – Brestića na jugozapadu, gdje je geofizika otkrila nekoliko intersantnih anomalija.”

Istovremeno, u Srbiji je također pokrenut, kako Vi volite naglasiti, uzbudljiv projekat olova i cinka, nazvan Raška projekt.

“Za pet godina naša je ambicija da Adriatic Metals bude rudarska kompanija sa više rudarskih projekata svjetske klase širom balkanske regije. Ostvarivanje ove vizije zahtijeva pronalaženje i razvoj mineralnih resursa na više lokacija koje imaju ekonomski potencijal. Taj smo potencijal prepoznali u projektu Raška, zbog čega smo u maju prošle godine postigli dogovor o akviziciji kanadske firme Tethyan Resource Corp., koja je u Srbiji radila na dva nalazišta baznih metala, na lokacijama Kizevak i Sastavci. Zajedno s akvizicijom naslijedili smo vrlo iskusan tim, koji nadopunjuje postojeći geološki tim u Bosni i Hercegovini.

Ta dva tima od početka dobro surađuju, razmjenjuju znanja o metalnom pojasu Tethyan, na kojem su smješteni i projekti Vareš i Raška. Naš cilj je vrlo ambiciozan – razviti rudarsku kompaniju svjetske klase i zato vjerujem da bi projekt Raška mogao biti drugi rudnik koji Adriatic pušta u proizvodnju, tako da je naš fokus trenutno definisati dovoljno velik mineralni resurs da se to dogodi. Zbog toga ćemo ove godine u Rašku alocirati dvije trećine ukupnog budžeta za istraživanje. Tako da nakon što projekat Vareš bude izgrađen i bude funkcionisao, za dvije godine, možemo usmjeriti pažnju na Srbiju.”

Možete li nam više reći o istraživanju na projektu Raška. O kakvom potencijalu je riječ?

“Projekt Raška sastoji se od dva ležišta, pod imenom Kizevak i Sastavci. Nekada su oba ležišta proizvodila otvorene kopove i uvjereni smo, prema dosadašnjem radu, da su preostali značajni resursi koji tek trebaju biti iskopani. Sada smo na polovini faze ulaganja. Kao i kod svih rudarskih projekata, prije nego utvrdite jesu li resursi ekonomski opravdani za izgradnju rudnika, trebate prethodno uložiti velika sredstva. Ove godine u okviru projekta Raška ćemo izbušiti 25.000 metara istražnih bušotina, a početi i dodatna istraživanja. Na kraju očekujemo da ćemo definisati daljnju mineralizaciju i razgraničiti osnovu resursa dovoljno veliku za komercijalnu rudarsku operaciju.”

Mi sebe vidimo kao dio lokalne zajednice i privrede

Gospodine Cronin, uz sve to, Vi uvijek, bez izuzetka ističete kako je sav posao Adriatis Metals zapravo mnogo više od istraživanja, eksploatacije, rudarstva. Ističete da je Vaša misija više od stvaranja rudarskog projekta. Kako to izgleda u stvarnosti, na terenu?

“Gdje god da smo prisutni mi sebe vidimo kao integralni dio lokalne zajednice i lokalne privrede. Tako je od početka bilo i u Varešu. Tokom protekle tri godine stalno smo prisutni kroz sponzorstva i donacije, kao što je sponzorstvo FK Vareš, ragbi kluba Zenica, gdje smo omogućili da 150 djece igra ragbi u zemlji koja baš nije poznata po ragbiju. Veoma smo ponosni na svoje prisustvo u zajednici bilo putem sponzorisanja mladih da prisustvuju sportskim događajima širom Europe, odlaskom na umjetničke festivale u našem mjestu Borovica ili jednostavno pomažemo lokalnoj školi ili bolnici oko okolnosti koje je pandemija covid 19 donijela našoj lokalnoj zajednici. Mi se ovdje vidimo isključivo kao čuvari na projektu koji je napravljen da ima trajan efekat i ostavi dugotrajno pozitivno naslijeđe općini Vareš, Zeničko-dobojskom kantonu, Bosni i Hercegovini u cjelini. Tako će biti i u Srbiji i u regionu.

Veoma smo ponosni na posao koji ovdje radimo, ponosni smo na tehnički dio posla, na istraživanja, kao i na naš rad na očuvanju okoline, te visoke standarde koje primjenjujemo kako bi osigurali da je rudarski projekat Vareš među onim s najvišim standardima na svijetu, da nastavimo podržavati našu lokalnu zajednicu dajući prilike za zaposlenje i stvaranje poslovnih prilika i putem jakog, okolišno svjesnog i socijalnog upravljanja. Zato će u skladu sa našom korporativnom politikom nabavki, fokus naših aktivnosti će biti usmjeren na razvoj lokalne privrede. Krajem prvog kvartala ove godine, po okončanju pripremnih aktivnosti, planiramo organizirati sastanke/sajmove, ovisno o epidemiološkim uslovima. Kao potencijalni dobavljač na ovim skupovima moći ćete dobiti detaljnije informacije o samom postupku predkvalifikacije. Ovo je bitan korak jer jedan od zahtjeva naše kompanije će biti, uz poštivanje pozitivne zakonske regulative, poštivanje i naših koporativnih politika.