Google je pomogao u stvaranju najdetaljnije mape veza u ljudskom mozgu, pokazujući nevjerovatnu količinu detalja, uključujući obrasce veza između neurona, kao i nešto što bi moglo biti nova vrsta neurona.

Mapa mozga, koja je na mreži dostupna besplatno, prikazuje 50.000 ćelija u tri dimenzije, koje čine 130 miliona sinaptičkih veza, a podaci su 1,4 petabajta, što je oko 700 puta veći kapacitet od prosječnog modernog računara, piše New Scientist.

“Ova je mapa toliko puna podataka da stručnjaci još nisu stigli detaljno je istražiti“, rekla je stručnjakinja Viren Jain iz Googleova istraživačkog centra u Kaliforniji i usporedila je s ljudskim genomom koji se još istražuje.

Prema biologinji s Harvarda Catherine Dulac, stvarna struktura velikog dijela ljudskog mozga može se prvi put vidjeti na mapi.

Projekt mapiranja mozga započeo je Jeff Lichtman s Harvarda nakon što je u istraživačke svrhe dobio dio mozga 45-godišnje žene s epilepsijom otpornom na lijekove, a čiji je lijevi hipokampus, koji je bio izvor njezinih napadaja, uklonjeno.

Tom prilikom hirurzi su morali ukloniti određeni dio zdravog moždanog tkiva koje je prekrivalo hipokampus.

Lichtman i njegove kolege odmah su sačuvali uzorak mozga, a zatim ga obojali teškim metalima poput osmijuma tako da se vanjske membrane svake nervne ćelije mogu vidjeti pod elektronskim mikroskopom.

Zatim su dio mozga izrezali na komade debljine oko 30 nanometara, što je približno jedna hiljadita debljina ljudske dlake, i svaki dio fotografirali elektronskim mikroskopom.

Nakon toga, cijelu stvar preuzimaju Jain i njegove kolege iz Googlea, koji su dvodimenzionalne dijelove sastavili u trodimenzionalni volumen i koji su koristili AI za rekonstrukciju izdanaka koji jedan neuron povezuju s drugim i za obilježavanje različitih tipova ćelija.

Tom prilikom su naučnici pronašli misteriozne parove neurona duboko u korteksu.

“Dvije stanice bile su usmjerene u suprotnim smjerovima na istoj osi. Niko ne zna zašto“, rekao je Lichtman.

Jain i Lichtman bili su dio grupe koja se 2020. zalagala za mapiranje cijelog mozga miša na sličan nivo detalja.

Mapiranje cijelog ljudskog mozga zahtijeva količinu podataka koja je 1000 puta veća, a Lichtman kaže da bi se baza podataka mogla usporediti s količinom digitalnog sadržaja koji se generira na Zemlji tokom godine.