Tema u fokusu

KIF ZB6: Zemlje regiona usmjerene su jedna na drugu i samo zajedno mogu naći izlaz iz krize


Zastupajući više od 350.000 kompanija iz regiona zapadnog Balkana, uglavnom malih i srednjih preduzeća, KIF ZB6 nastoji otvoriti nove mogućnosti za jače umrežavanje poslovnih zajednica u regionu, uklanjanjem preostalih prepreka za regionalnu ekonomsku saradnju i poboljšanjem poslovne i investicione klime. Da bi se postavljeni ciljevi ispunili neophodna je bliska saradnja sa privrednicima iz regiona i zastupanje njihovih interesa, što i ostaje KIF-ov ključni prioritet.

Fokus aktivnosti KIF-a u narednom periodu biće prvenstveno povezan sa Akcionim planom za zajedničko regionalno tržište. Već dugi niz godina su naša preduzeća suočena sa ograničavajućim faktorima koji su ih sprečavali da rade preko granice – dugačke kolone na graničnim prelazima zbog kojih troše stotine sati dnevno na čekanje, nepriznavanje sertifikata i druge izvozne dokumentacije, neusaglašeno radno vrijeme službi granične inspekcije ili praktični problemi pri slanju radnika u neku od drugih zemalja u regionu (dobijanje boravišnih ili radnih dozvola ili priznavanje kvalifikacija).

Svi ovi problemi su doveli do toga da je privrednicima lakše da sarađuju sa partnerima na udaljenosti većoj od 3.000 kilometara nego sa partnerima iz susjednih zemalja, udaljenih manje od 500 kilometara. Kašnjenja i povećani troškovi nastali dodatnim procedurama čine njihovo poslovanje neefikasnim a njihove proizvode nekonkurentnim na globalnim tržištima.

Zajedničko regionalno tržište postavlja temelje za početak rješavanja otvorenih pitanja – dokument se fokusira na potrebu da se preduzećima iz zapadnobalkanske šestorke osigura zajedničko tržište, zasnovano na pravilima i standardima EU, i da se poveća atraktivnost i konkurentnost regiona kako bi se približio tržištima EU. Akcioni plan treba da doprinese slobodnom kretanju ljudi, robe, usluga i kapitala, ali i pojačanoj saradnji u oblastima digitalizacije, investicija, inovacija i industrije.

Ključni interes Komorskog investicionog foruma je da ovaj proces rezultira konkretnim poboljšanjima u poslovanju kompanija, što će za njih značiti smanjenje troškova, pojednostavljenje prekograničnog poslovanja u svim aspektima, ali i zajedničko osvajanje tržišta u trećim zemljama. Smanjene barijera dovešće do većeg povjerenja, otvaranja vrata za veću saradnju, više zajedničkih ulaganja i projekata.

Pandemija je ta koja je pokazala da se čak i neki od decenijama nerješivih problema mogu vrlo brzo prevazići uz malo dobre volje. Jedan od takvih uspješnih primjera bilo je uvođenje zelenih koridora na zapadnom Balkanu početkom prošle godine, što je bio direktan odgovor na zatvaranje granica zbog mjera koje su uvele nacionalne vlasti. U relativno kratkom periodu, uspostavljanjem zelenih koridora osigurano je nesmetano snabdijevanje potrebnom robom te elektronska razmjena informacija između carinskih uprava prije dolaska na granični prelaz, a ovaj uspješni model uskoro će biti proširen i na granične prelaze sa EU.

U osnovi, od svih nas u regionu zavisi da li će zajedničko regionalno tržište biti stvarnost ili će ostati mrtvo slovo na papiru. Kada kažem „nas“ mislim na državne organe, ali i na privrednike iz regiona – jer uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta zahtijeva od nadležnih institucija da donesu propise i prilagode poslovanje principu četiri slobode na kojima se bazira i jedino evropsko tržište, ali takođe zahtijeva jaču povezanost, saradnju i povjerenje privrednika iz cijelog regiona. Aktivnosti Komorskog investicionog foruma u vezi sa primjenom zajedničkog regionalnog tržišta biće usmjerene na oba „fronta“.

Aktivno ćemo sarađivati sa privredom – u toku su aktivnosti na izradi baza podataka koje će sumirati ključne informacije o uslovima neophodnim bilo kojoj kompaniji koja želi da izađe na tržište sa svojim proizvodima ili uslugama, ali i za povezivanje kompanija iz regiona sa potencijalnim investitorima. Istovremeno, ova baza podataka će uključivati mapiranje dobavljača u regionu iz automobilske, prehrambene i lake industrije kako bi se olakšalo njihovo uključivanje u regionalne lance snabdijevanja.

Ove kompanije će, kroz tehničku pomoć koja je osigurana preko EU projekta koji sprovodimo, raditi na unapređivanju digitalizacije poslovanja, kao i na obezbjeđivanju pristupa finansijama, biće uključene u obuke i treninge za pristup tržištima EU, a organizovaćemo i konkretne aktivnosti za njihovo umrežavanje (B2B sastanci, poslovni događaji, konferencije, zajednički nastup na tržištima).

Istovremeno, kako bi podstakao nacionalne vlasti u šest zemalja zapadnog Balkana da dosljedno sprovode Akcioni plan i zaista pružilo stvarne koristi privrednicima u regionu, Komorski investicioni forum će pratiti napredak u primjeni Akcionog plana, proces koji uključuje KIF-ov Poslovni savjet, koji čine privrednici iz 16 vodećih kompanija iz regiona zapadnog Balkana, iz različitih proizvodnih i uslužnih sektora.

Na osnovu mjerljivih kriterijuma, Poslovni savjet će pratiti napredak planiranih aktivnosti u Akcionom planu i redovno obavještavati vlade zemalja zapadnog Balkana i Evropske unije o situaciji na terenu, dajući konkretne prijedloge za mjere za uklanjanje barijera, smanjenje troškova i olakšavanje uslova za poslovanje u regionu i ka Evropskoj uniji.

Od početka pandemije prošle godine, sve komore iz regiona – osnivači KIF-a aktivno su se uključile u prevazilaženje problema obezbjeđivanja nesmetanog snabdijevanja sirovinama za preduzeća u regionu, ali i za prohodnost transportnih koridora. Web site KIF-a (www.wb6cif.eu) svakodnevno je objavljivao informacije o mjerama uvedenim u svakoj od zemalja, ali i o stanju graničnih prelaza.

Protekla godina je najbolje pokazala da su u teškim vremenima zemlje regiona usmjerene jedna na drugu kao najbliži susjedi i da se jedini izlaz iz krize može naći zajedno. Vakcinacija je trenutno prioritet pa su, odgovarajući na zahtjeve privrednika, komore regiona, ujedinjene preko Komorskog investicionog foruma, krajem marta organizovale masovnu akciju za vakcinaciju u Srbiji, na inicijativu Privredne komore Srbije, u kojoj je učestvovalo više od 10.000 privrednika iz cijelog regiona. Odličan odziv i pozitivne reakcije na ovu akciju osnova su da u narednom periodu pokušamo ponovo organizovati akcije vakcinacije privrednika.

KIF-ovi prioriteti, pored primjene Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište, uključuju i pitanja povećanja konkurentnosti kompanija u regionu, stvaranje usluga prilagođenih potrebama izvoznih kompanija, uvođenje sistema učenja na poslu i dualnog obrazovanja u pravcu obezbjeđivanja kvalifikovanog osoblja prema potrebama kompanija i uslova za regionalnu mobilnost, podržavanja procesa digitalne transformacije preduzeća, kao i povećanja atraktivnosti regiona zapadnog Balkana kao jedinstvene investicione destinacije.

U vezi s ovim posljednjim, u završnoj fazi je studija koju je KIF pripremio u saradnji sa Asocijacijom njemačkih privrednih komora – DIHK i Bečkim institutom za međunarodne ekonomske studije o potencijalu regiona za „Nearshoring“, odnosno mogućnostima za skraćivanje lanaca snabdijevanja preusmjeravanjem proizvodnih pogona bliže Evropi, što naravno stavlja fokus na region zapadnog Balkana.

Pitanje kreiranja funkcionalnog stručnog obrazovanja i osposobljavanje za pružanje kompetentnog i kvalifikovanog osoblja u skladu sa potrebama kompanija širom regiona je još jedno pitanje u fokusu aktivnosti Komorskog investicionog foruma. Do kraja aprila završen je poziv u okviru Regionalnog Challenge Fonda, koji je odobrilo Njemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj, a delegiran je Nemačkoj razvojnoj banci (KFW) i realizuje se kroz KIF.

To je unikatni instrument finansiranja, dizajniran da poveća zapošljavanje učenika sa stručnim obrazovanjem, a istovremeno da poveća produktivnost i konkurentnost kompanija iz šest zemalja zapadnog Balkana. Fond od 20 miliona eura dostupan je za konzorcijume iz čitavog regiona, a očekujemo da će se taj iznos povećati prije sljedećeg poziva. Ovo je važna alatka koja će doprinijeti kreiranju stručnog osoblja sa relevantnim vještinama i spremnošću za rad u naprednim tehnološkim procesima.

Piše: Tatjana Shterjova Dushkovska