Bosna i Hercegovina u srijedu je, nakon gotovo decenije čekanja, dobila novih desetak kilometara savremene autoceste na pravcu koridora Vc, koji treba povezati Budimpeštu i Ploče i čiji se dovršetak pokušava ubrzati ne bi li se sve okončalo do 2028. godine.

Problemi s dozvolama, višegodišnji radovi…

Nešto manje od 11 kilometara autoceste, koji zapravo predstavljaju obilaznicu oko Zenice, konačno je pušteno u promet osam mjeseci nakon dovršetka izgradnje. Dionica na kojoj se radilo više od pet godina, uz obrazloženje kako se radovi izvode na zahtjevnom terenu, i koja je stajala 225 miliona eura, prvobitno je otvorena pred kraj novembra 2020., da bi nakon deset dana bila zatvorena za sav promet jer se ispostavilo kako Autoceste Federacije BiH kao investitor nisu ishodile nijednu od potrebnih dozvola. Uz to su opaženi nedostaci u gradnji koji su morali biti otklonjeni.

Više od pola godine nakon toga trajali su popravci i prikupljanje potrebnih odobrenja.

“Istina je da je to trajalo šest mjeseci, ali takve su procedure i morali smo ispoštovati zakon”, kazao je uoči ponovnog otvaranja dionice entitetski ministar prometa Josip Martić, nudeći građanima ispriku zbog ovog šlamperaja.

Autocestu grade od 1997.

Autocestu na koridoru Vc, koja kroz BiH prolazi u dužini od oko 330 kilometara, grade još od 1997. godine, a jedina kompletna veća dionica koja je do sada puštena u promet je ona od osamdesetak kilometara od Zenice do mjesta Tarčin, južno od Sarajeva ka Mostaru.

U drugim dijelovima zemlje grade se nepovezane dionice od dva do pet kilometara, a jedan od najpoznatijih simbola kaotične realizacije cijelog projekta je desetak kilometara autoceste izgrađene usred ničega, koja vodi ka planiranom novom graničnom prijelazu s Hrvatskom, odnosno do mosta kod mjesta Svilaj uz Savu.

Još deset kilometara izgrađeno je od okolice Međugorja do graničnog prijelaza s Hrvatskom Bijača-Nova Sela, no ta je dionica barem spojena s autocestom Dalmatina.

Gradnja uglavnom na kredit

U BiH autocestu Budimpešta-Ploče uglavnom grade uzimajući kredite, a oko 230 miliona eura potpore osigurala je Europska unija kroz bespovratna sredstva. Šef delegacije EU u BiH Johann Sattler je pred kraj juna otvoreno kritizirao lokalne vlasti zbog sporosti u realiziranju ovog projekta, koji Unija smatra strateški značajnim.

“Koridor Vc je infrastrukturni projekt od velikog značaja kako za Bosnu i Hercegovinu tako i za regiju i EU. Iz tog razloga zabrinjava to što procesi koji vode do efikasne isplate bespovratnih sredstava i zajmova i dalje traju predugo. Pozivam sve uključene u proces da učine sve što je u njihovoj moći kako bi osigurali da koridor Vc bude završen do 2028. godine kako je planirano”, kazao je Sattler bosanskohercegovačkim dužnosnicima uključenim u projekt na sastanku održanom pred kraj juna.

https://www.youtube.com/watch?v=fV_Yc1L56K4&t=455s