Šef Facebooka Mark Zuckerberg nedavno je priznao da razvija vlastiti “virtuelni svijet” kao sljedeće poglavlje za firmu i sljedeću generaciju interneta.

Zuckerberg je najavio da će Facebook u narednih pet godina pretvoriti iz kompanije koja se prvenstveno doživljava kao društvena mreža u kompaniju “metaverzuma”.

– Očekujem da će ljudi u nadolazećim godinama prijeći s toga da nas vide prvenstveno kao kompaniju društvenih medija u to da nas vide kao kompaniju metaverzuma – rekao je Zuckerberg, i dodao da je metaverzum na mnogo načina krajnji izraz društvene tehnologije.

Metaverzum (meta-universe) je digitalni svijet u kojem se spaja fizička i virtuelna stvarnost, to je zajednički virtuelni prostor određene zajednice ljudi koji je nastao primjenom proširene stvarnosti i u njemu ljudi mogu komunicirati u obliku avatara.

Facebookov metaverzum bi prema tome bio platforma koja bi ljudima omogućila komuniciranje i interakciju na potpuno nove, inovativne načine, prenosi Novac.hr.

Najveća svjetska društvena mreža uložila je značajna sredstva u virtuelnu i proširenu stvarnost. Facebook je kupio Oculus VR koji razvija naočale s proširenom stvarnošću i pametne narukvice. Također je kupio nekoliko VR gaming studia i ima oko 10.000 zaposlenika koji rade na tehnologiji virtuelne stvarnosti.

Koncept metaverzuma pripisuje se Nealu Stephensonu, autoru naučno-fantastičnog romana “Snow Crash” iz 1992. godine. Neke zajednice videoigara već su stvorile meta-svemir, poput Robloxa i Fortnitea.

– Vjerujem da će “metaverzum” biti nasljednik mobilnog interneta, a stvaranje ove grupe proizvoda sljedeći je korak na našem putu da ga pomognemo izgraditi – napisao je Zuckerberg na Facebooku i otkrio da je kompanija pokrenula razvojni tim koji će raditi na ovom projektu.

Na nedavno održanom Huweijevom summitu o 5G i AR tehnologiji otkriveno je da će tržište proširene stvarnosti do 2025. godine vrijediti 300 milijardi američkih dolara.

Stručnjaci ističu da su tehnologije proširene stvarnosti postale jedan od ključnih pokretača digitalne transformacije i da će duboko promijeniti proizvodne metode i način na koji živimo.

Evropska komisija u akcijskom planu za oporavak i transformaciju, dijelu koji se tiče evropskih medijskog i audiovizualnog sektora u digitalnom desetljeću, predviđa da će do 2030. godine VR i AR u globalnu privredu dodati oko 1,3 biliona eura, u odnosu na 39 milijardi eura u 2019. godini.

Evropski parlament je 2019. donio rezoluciju o sveobuhvatnoj evropskoj industrijskoj politici umjetne inteligencije i robotike. U toj rezoluciji navodi se, između ostalog, da umjetna inteligencija može obogatiti život i unaprijediti sposobnosti, kako za pojedince, tako i za opšte dobro.

U tom tekstu Parlament također prepoznaje da se AI primjenjuje na razne sektore u kojima je standardizacija od velike važnosti, poput pametne proizvodnje, robotike, autonomnih vozila, virtualne stvarnosti, naučne zaštite i analize podataka te vjeruje da će standardizacija umjetne inteligencije na razini cijele EU-a potaknuti inovacije i garntovati visok nivo zaštite potrošača.