Realizacijom pomenuta dva kapitalna projekta, u JP Park prirode Hutovo blato posjetiteljima će ponuditi još bogatiju i raznovrsniju turističku ponudu , uz znatno duže zadržavanje gostiju u ovom čuvenom bosanskohercegovačkom tusitičkom biseru.

Sa Nikolom Zovkom, direktorom JP park prirode Hutovo blato razgovarali smo o tome šta sve turistima nude u svojoj bogatoj turističkoj ponudi, projektima koje realizuju, uticaju pandemije COVID-19 na njihovo poslovanje itd.

Recite nešto više o ovim međunarodnim projektima koje namjeravate realizovati u naredne dvije godine?

“Naziv prvog projekta je „ Istraži prekograničnu biološku raznolikost vode“, a nositelj je Sveučilište u Dubrovniku, Institut za more i priobalje Dubrovnik, Akvarij (CRO) – kao vodeći partner (LP), Univerzitet Crne Gore, Institut za biologiju mora Kotor (CG), Turistička organizacija Kotor (CG), J.P. „Park prirode Hutovo blato“ d.o.o., te Turistička zajednica HNŽ/K (BiH). Glavni rezultat ovog projekta za PP HB je izgradnja sanitarnog čvora i kampa za posjetitelje.

Drugi projekat je „Putevi endema “, a nositelj je J.P. „Park prirode Hutovo blato“ d.o.o. vodeći partner (LP), a ostali partneri: J.P. „Morsko dobro Crne Gore“ d.o.o.“ – „Tivatska solila“ (CG) i Grad Makarska – PP „Biokovo“ (RH). Glavni rezultati projekta za PP HB su uređenje i opremanje zgrade interpretacijskog centra, uređenje pristaništa za brodice, uređenje vidikovca i pristupnog puta sa parkingom, uređenje i opremanje andrenalinskog parka, opremanje i izgradnja edukacijske staze u močvaru, uređenje dvije kućice za promatrače ptica, nabava dva broda na el. pogon i nabava opreme po svim pobrojenim intervencijama.

Ukupna vrijednost oba projekta iznosi 2,15 miliona KM, sa našim učešćem u iznosu od 322.066 KM. Predviđeno vrijeme trajanje projekata je 24 mjeseca.”

Da li ste  uspjeli realizovati sve planirane  projekte u 2020. ?

“Da. Svi planirani projekti koji su se odnosili na realizaciju u 2020-oj godini su realizirani. Radi se o ekološkim projektima, istraživanjima, inventarizaciji tipične močvarne flore i faune, identifikaciji i ocjeni stanja geodiverziteta, kartiranjima staništa i izradama elaborata o prirodnim vrijednostima ovog područja kada je u pitanju eko-revitalizacija, usklađivanje sa crvenom listom ili uspostavljanje mrže NATURA 2000 u BiH. Od infrastrukturnih projekata radili smo na uređenju brdske pješačko-biciklističke staze. Ukupna vrijednost ovih projekata koje su sufinacirale domaće institucije ili fondovi bila je 350.000 KM.”

Možete li predstaviti  za naše čitaoce  ukratko JP “Park prirode Hutovo blato” ?

“Hutovo blato je 1995. godine proglašeno zaštićenim područjem u kategoriji Parka prirode i već slijedeće godine osnovano je JP „Park prirode Hutovo blato“ d.o.o. Čapljina radi zaštite, očuvanja, racionalnog korištenja, održavanja i promocije ovog bisera prirode. Granice Parka idu vrhovima brda iznad močvarnog područja gdje se nalazi niz izvorišnih zona, riječina, šest jezera i rijeka Krupa koja prikuplja i odvodi vode Hutova blata u rijeku Neretvu. Hutovo blato teritorijalno pripada gradskom području grada Čapljine i općine Stolac i ima svoj Prostorni plan, a njime, na temelju Plana upravljanja, upravlja JP kome je osnivač Vlada HNŽ/K. Površina cijelog područja iznosi cca 9 000 ha. Hutovo blato je 2001., kao močvara od međunarodne važnosti, upisana u Ramsarski popis pri Unescovom direktoratu u Parizu, a od 2002. godine nalzi se i na privremenoj listi nacionalnih spomenika BiH. Na ovom području evidentirano je 256 vrsta ptica, 50 vrsta riba i 815 biljnih vrsta. Sjedište JP nalazi se na brdašcu Karaotok gdje je smješten i motel „Park“.”

Šta u svojoj bogatoj paleti sadržaja nudite gostima i kakva je turistička posjeta?

“U turističkoj ponudi imamo vožnju brodicama – fotosafari, iznajmljujemo kanue i bicikle, nudimo vodiče i razgledanje edukacijske staze, promatranje ptica, kroz motel nudimo domaće specijalitete, ručak, noćenja, šetnju i odmor u prirodi sa kupanjem u rijeci Krupi.

Hutovo blato prosječno godišnje posjeti oko 8 000 posjetitelja, a u 2020-oj godini nije nas posjetila niti jedna škola i imali smo općenito značajan pad posjećenosti od 95%, zbog mjera koje su bile na snazi zbog pandemije Covid-19. U ovoj godini stanje se malo popravilo, ali to nije ni blizu prosjeka. U strukturi gostiju najzastupljnije su grupne posjete učenika sa područja FBiH, koji dolaze radi škole u prirodi, odmora i vožnje brodicama. Osim škola i domaćih gostiju, posjećuju nas i turisti iz Češke, Poljske, Slovenije, Hrvatske, Njemčke, Nizozemske, UA Emirata, Kine, Malte, Libanona itd.”

U kolikoj mjeri se pandemija COVID-19 odrazila na Vaše poslovanje?

“Pandemiju i rad od kuće smo iskoristili za pisanje i apliciranje projekata na javne pozive. Zahvaljujući odobrenim projektima provodili smo aktivnosti na realizaciji Plana upravljanja, istraživanju, izradi elaborata itd. Međutim zbog značajnog izostanka vlastitih prihoda, plaće uposlenika su ostale minimalne. Kao Javno poduzeće, u snaciji šteta koje je izazvala pandemija nismo bili obuhvaćeni županijskim korona zakonom, niti pomoći Vlade FBiH.”

Osim minimalnih plaća, koji su ostali problemi sa kojima se susrećete u poslovanju ?

“Drugi problem je izmjenjen vodni režim Hutova blata. Izgradnjom hidroenergetskog sustava u slivu rijeke Trebišnjice-gornji horizonti, močvarni ekosustav Hutova blata je dramatično promjenjen. To je izazvalo degradaciju i gubitak močvarnih staništa i biološke raznolikosti, te uzdizanja mulja Deranskog jezera za čak oko 1 m od 1978., kada je puštena u rad CHE Čapljina. Posljedica toga su i česti požari, ugrožena plovnost, te nemogućnost odvijanja održivih turističkih djelatnosti na vodi.

Potpisivanjem Ramsarske konvencije, BiH se obvezala na očuvanje Hutova blata. Također, Zakon o zaštiti okoliša F BiH propisuje da je operator koji obavlja djelatnost opasnu po okoliš odgovoran za štetu nanesenu takvom aktivnošću ljudima, imovini i okolišu …“. Stoga je neophodno da se odgovorni za degradaciju ekosustava Parka prirode „Hutovo blato“ aktivno uključe prvo u sanaciju šteta, a potom u održavanje i očuvanje ovog vrijednog ekosustava.”

Kakva je poslovna strategija PP Hutovo blato i kakva su Vaša očekivanja u 2021.?

“Poslovna strategija je poboljšati zaštitu Parka prirode, razviti turističku ponudu i održive turističke djelatnosti, svakom posjetitelju prići uljudno i profesionalno. Jako nam je bitna edukacija i poboljšanje kvalifikacijske strukture zaposlenih kroz upošljavanja u budućnosti.

Kako smo već krenuli u 2020-oj godini sa razvijanjem turističke ponude za privlačenje većeg broja posjetitelja i njihov višednevni boravak, tako planiramo nastaviti u ovoj i slijedećoj godini. U strukturi posjetitelja i ostvarivanju vlastitih prihoda, vrlo su nam bitne osnovne i srednje škole, te ćemo poduzimati korake da one nastave posjećivati Hutovo blato.”

Piše: Irena Vasić Dobrić