Simo Laketić iz Brodca kod Bijeljine, u saradnji sa partnerom iz Holandije, namjerava da pokrene proizvodnju agropeleta od žetvenih ostataka. Sirovinu je, kaže, lako obezbijediti u Semberiji, a dobija se energent koji ne zagađuje životnu sredinu. Eksperimentalni uzorci već daju rezultate, a ako ideja zaživi, imaju još niz planova.

Probna proizvodnja agropeleta počela je preradom žetvenih ostataka uljane repice, soje, kukuruza i pšenice. Partner iz Holandije obezbijedio je mašine, a Simo Laketić sirovinu. Prioritet je dobijanje kvalitetnog proizvoda, nakon čega će zajedno raditi na obezbjeđivanju tržišta.

– Namjera nam je da pokušamo da prilagodimo peći na ugalj i da se umjesto tog energenta koristi pelet od žetvenih ostataka. Samim tim se izbjegavaju nepoželjni ekološki efekti sagorijevanja uglja s obzirom da smo prošle godine bili jedan od zagađenijih gradova u grijnoj sezoni – ističe Laketić za RTRS.

On smatra da ova proizvodnja ovakvog peleta ima budućnost jer je sirovina na dohvat ruke.

– Na prvom mjestu su uljana repica i soja, a zatim žetveni ostaci pšenice, ječma i kukuruza. Vođeni tom idejom otišli smo korak dalje pa smo obavili nekoliko razgovora sa jednom firmom iz Srbije koja se bavi proizvodnjom kotlova na agropelet i nadam se da ćemo tu firmu dovesti na tržište BiH – kaže Laketić.

Proizvedene prve količine agropeleta već su upotrijebljene u nekoliko domaćinstava umjesto uglja i dao je pozitivne efekte.

Sa jednog hektara pšenice dobije se četiri do pet tona slame, a sa hektara kukuruza sedam do osam tona sa podzemnim žetvenim ostacima.

Najveću energetsku vrijednost ima konoplja, čija je proizvodnja u Semberiji još u povoju. Ide se korak po korak da bi se dobio kvalitetan proizvod. Ako se sve kockice slože, plan je da se već tokom ove sezone grijanja agropelet nađe u prodaji.