Kako ne bismo totalno zaostali u razvojnoj utrci sa ostatkom svijeta, post pandemijska strategija ekonomskog razvoja i oporavka Bosne i Hercegovine će morati biti uveliko drugačija od svega što smo do sada mogli vidjeti.

Dok je država i prije COVID-19 pandemije morala povećati svoj nedovoljni godišnji rast BDP-a sa 3% na 7%, kako bismo za nekoliko (desetina) godina sustigli trenutni ekonomski standard prosječnih EU država, sada taj izazov postaje i još veći za sve relevantne aktere u državi.

Prema statističkim podacima Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini iznosi preko 60%, od čega 13,4% su nezaposleni manje od 12 mjeseci, 50% su nezaposleni preko 2 godine, a 1/5 preko 5 godina. Šta je to što vlade, privredni subjekti i obrazovne institucije moraju uraditi, zajedno i harmonizirano, kako bi kreirali bolje i prosperitetnije društvo u kojem mladi žele ostati živjeti, poduzetnici poslovati, a investitori ulagati?

Dok cijeli svijet prolazi kroz digitalnu transformaciju vođenu novim modelom visokog obrazovanja u kojem dominira održivo, individualno, inkluzivno, digitalno, poduzetničko i inovativno učenje, veliki broj mladih u Bosni i Hercegovini uopšte nema pristup internetu ili neophodnim tehnološkim uređajima za digitalno obrazovanje. Sa druge strane, poduzetnici kreiraju nova radna mjesta, razvijaju sektor malih i srednjih preduzeća (MSP), kreiraju bogatstvo, doprinose rastu BDP-a i prihodima domaćinstava itd. Razvoj inovacija i poduzetništva predstavlja temelj budućeg ekonomskog razvoja koji podrazumijeva uvođenje novih proizvoda, metoda proizvodnje, otvaranje novih tržišta, novih izvora nabavke i novih organizacija.

Kako bi preduzeća postala produktivnija i konkurentnija na globalnom tržištu, u narednim godinama će se morati suočiti sa nekim od sistemskih transformacija poslovanja poput digitalizacije (elektronsko poslovanje, vještačka inteligencija, robotika, IoT i dr.), uključivanja u “zelene“ lance snabdijevanja kroz transformaciju poslovnih modela u cirkularne, razvoj projektne organizacione strukture, razvoj eksperimentalne i inovacijske organizacione kulture, zapošljavanje novih kao i razvoj postojećih internih poduzetnika i inovatora itd.

Sa druge strane, vlade će morati proći kroz svoju digitalnu transformaciju, transformaciju obrazovanja, stvaranje poslovnog ambijenta kroz regulisanje administrativnih i poreskih olakšica za pokretanje, razvoj i zatvaranje biznisa, formiranje fondova za ulaganje u R&D i stvaranje novih inovacija i preduzeća i dr.

Nakon uspješne globalne ekspanzije univerziteta treće generacije (3.0) koju su okarakterisali poduzetnički univerziteti, sa pojavom četvrte industrijske revolucije i UN globalnih ciljeva održivog razvoja, pojavila se potreba za novim prilagođavanjem visokog obrazovanja novim trendovima što je rezultiralo pojavom univerziteta četvrte generacije (4.0).

Univerzitet Sarajevo School of Science and Technology (SSST) je prvi univerzitet četvrte generacije u regiji koji je na vrijeme prepoznao ranije spomenute trendove, te započeo sa transformacijom svojih proizvoda i procesa. U fokusu nove strategije i pristupa obrazovanju se kriju individualan i mentorski pristup svakom studentu, briga o održivom upravljanju okolinom, inovacije i poduzetništvo.

Sa tim u vezi, kao dugogodišnji strateški partner Univerziteta Buckingham iz Velike Britanije, Univerzitet SSST je započeo sa modernizacijom obrazovnog i naučno-istraživačkog procesa kroz uvođenje mentorskog, projektnog i poduzetničkog učenja, jačanje saradnje sa industrijom sa ciljem razvoja praktičnog i učenja orijentisanog na rješavanje aktuelnih problema, digitalizaciju obrazovnog i naučno-istraživačkog procesa, otvaranjem inovacijskih laboratorija i poslovnih inkubatora u kojima svi studenti sa poslovnim idejama dobijaju podršku za razvoj healthtech, greentech, fintech, pharmatech i brojnih drugih poslovnih ideja.

U partnerstvu sa vodećim kompanijama iz privatnog sektora, Univerzitet SSST je kreirao snažnu mrežu mentora za podršku mladim inovatorima i poduzetnicima kako bi svoje ideje uskladili sa realnim potrebama na tržištu, te u konačnici osigurali zaposlenje, investiciju ili buduće kupce za svoje proizvode i usluge. Prema istraživanjima koja su sprovedena u Velikoj Britaniji, 8 od 10 startup kompanija koje nastanu u okviru univerzitetskih ekosistema prežive prvih 5 godina poslovanja. Istim istraživanjem je potvrđeno da samo 2 od 10 startup kompanija preživi isti period, ukoliko se razvijaju van univerzitetskog ekosistema.

Sa ciljem dodatne podrške najperspektivnijim poslovnim idejama, Univerzitet SSST će u saradnji sa svojim poslovnim partnerima kreirati investicijski fond koji će finansijski podržati mlade poduzetnike, te na taj način im omogućiti ubrzan razvoj i širenje poslovanja. Krajnji cilj nove strategije razvoja jeste izgradnja SSST tehnopolis parka koji će kroz saradnju sa vodećim ICT kompanijama u Bosni i Hercegovini postaviti temelje za kreiranje prve “sarajevske ICT doline“ po uzoru na vodeće svjetske tehnološke centre i hub-ove.

Kako bi kompanije i vlade bile u mogućnosti sprovesti digitalizaciju poslovanja kroz uvođenje savremenih tehnologija, transformaciju poslovnih modela u cirkularne, promjenu organizacione kulture u inovacijsku, univerziteti i cjelokupan obrazovni sektor će morati “proizvesti“ novu generaciju mladih ljudi koji kreativno, kritički i poduzetnički promišljaju.

Piše: prof. dr Nedim Čelebić, koordinator SSST Innovation laba