Glavni faktori koji utiču na povećanje cijena usluga osiguranja jesu, prije svega, rizici te je realno očekivati da velika inflacija i rusko-ukrajinski rat mogu imati određen uticaj i na kretanje cijena osiguranja

Pandemija koronavirusa do sada je koštala svjetske osiguravatelje i reosiguravatelje oko 45 milijardi dolara, a prognozira se da će ukupni gubici dostići 100 milijardi dolara. Ovaj podatak rizik korone čini trećim najskupljim katastrofalnim događajem za industriju osiguranja, iza uragana Katrina i terorističkog napada 11. septembra.

U 2021. godini je bh. tržište osiguranja imalo rast od 8,3 posto na godišnjem nivou (premija iznosila 818,4 miliona KM), dok je u 2020. zabilježen pad premijskih prihoda za -0,9 posto (755,89 miliona KM) u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu (762,78 miliona KM).

Iako se tržište osiguranja u Bosni i Hercegovini krajem prošle godine umnogome oporavilo (rast premije iznosio 8,3%) nakon stagnacije u 2020. godini, koja je u odnosu na predpandemijsku 2019. završila s padom premijskih prihoda od 0,9 posto, i kada se očekivalo da premija na tržištu ozbiljnije poraste u ovoj godini, uslijedio je novi šok krajem februara s nemilim dešavanjima i ratom u Ukrajini.

Posljedice ekonomskih sankcija koje su zapadne zemlje uvele Rusiji se još uvijek mjere i sagledavaju. Iako Bosna i Hercegovina ima ograničene ekonomske veze i malu direktnu izloženost prema Rusiji u smislu vanjske trgovine, finansiranja i stranih direktnih investicija, globalni inflacijski šok izazvan ratom u Ukrajini neizbježno će uticati i na bh. ekonomiju.

Rat u Ukrajini umnogome će se odraziti na globalno finansijsko tržište, uključujući i industriju osiguranja. Londonski Lloyd’s, koji okuplja oko 100 članica koje „pokrivaju“ složene rizike, npr. za avione, brodove i naftne platforme, objavio je krajem marta da očekuje velike zahtjeve za nadoknadom štete. Smatra se da bi ruska invazija na Ukrajinu i sankcije koje je Zapad uveo Rusiji mogli izazvati posebno velike gubitke među osiguravateljima u avioindustriji.

Globalnim leasing kompanijama ističe rok u kojem, prema sankcijama, moraju od ruskih avioprevoznika osigurati povrat više od 400 aviona vrijednih gotovo 10 milijardi dolara. Analitičari kažu da bi pravni sporovi prevoznika, leasing kompanija i osiguravatelja mogli trajati i 10 godina.

Lloyd’s navodi da je njihova direktna izloženost prilično niska, ali su daleko veći problem sekundarne posljedice, među kojima će sigurno biti avio sektor. Kolike će štete biti za sada je teško procijeniti, imajući prvenstveno u vidu da se neke police osiguranja aktiviraju ratom, a neke rat ne pokrivaju.

Pandemija će koštati (re)osiguranja 100 milijardi dolara

U kojoj mjeri će ukrajinska dešavanja ostaviti dublji trag na industriju osiguranja Bosne i Hercegovine za sada je nezahvalno procjenjivati. Ipak, u vremenu inflatornih skokova, koje prati i enorman rast cijena nafte i energenata, teško je očekivati bolju prodaju proizvoda osiguranja, pogotovo neobaveznih vrsta, koja su i do sada mnogo teže pronalazila osiguranike. Te posljedice bile su naročito vidljive tokom 2020. godine kada je zbog pandemije COVID-19 tržište životnih osiguranja prvo osjetilo posljedice krize, ne samo u BiH već i globalno.

„Pandemija koronavirusa do sada je koštala svjetske osiguravatelje i reosiguravatelje oko 45 milijardi dolara, a prognozira se da će ukupni gubici dostići 100 milijardi dolara. Ovaj podatak rizik korone čini trećim najskupljim katastrofalnim događajem za industriju osiguranja, iza uragana Katrina i terorističkog napada 11. septembra. Cijeli teret ovakvih sistemskih rizika industrija osiguranja ne može sama podnijeti, već je neophodno da se uključe države i institucije”, rekao je Bojan Mijailović, predsjednik Izvršnog odbora Sava osiguranja na Kopaonik biznis forumu 2022, govoreći na panelu posvećenom osiguranju „Pandemija: da li smo spremni za nove izazove“.

Generalni sekretar Udruženja društava za osiguranje Federacije BiH Ermin Čengić ističe da je ipak industrija osiguranja u BiH generalno pokazala otpornost na izazove i negativne ekonomske efekte koje je donijela dvogodišnja pandemija virusa COVID-19.

„Iako pandemija pokazuje određene znake posustajanja, nisam siguran da se još uvijek može govoriti o njenom završetku. Ipak, sektor osiguranja se prilagodio i prilagođava ‘novom normalnom’. U to novo normalno vjerovatno spada i činjenica da smo nakon stagnacije u 2020. godini prošle 2021. opet imali rast premijskog prihoda od nekoliko procenata, iako nam okolnosti u BiH nisu išle na ruku, posebno zbog negativnih ekonomskih trendova te političke nestabilnosti. To se naročito odnosi na nekoliko posljednjih mjeseci u kojima, umjesto snažnog privrednog rasta i oporavka nakon jenjavanja pandemije, imamo vrtoglavi rast cijena i proporcionalni pad standarda najširih slojeva stanovništva”, kaže Čengić.

Konkurencija sprječava rast cijena

Dodaje da su konkurentski odnosi na tržištu osiguranja, iz ugla potrošača ili osiguranika, do sada uticali na to da nema porasta cijena osiguranja, odnosno da ona ide uglavnom niže, ali sa posljedičnim finansijskim efektima na same učesnike na tržištu.

„Nažalost, industrija osiguranja u smislu daljeg razvoja nema neku posebnu podršku ni pomoć vlasti pa smo se sa nivoa strukovnog udruženja nedavno obratili nadležnim ministarstvima te Parlamentu Federacije BiH sa inicijativama za uvođenje obaveznosti osiguranja od nezgode na radu te određenim poreskim olakšicama u cilju stimulacije građana za korištenje većeg nivoa osiguravateljske zaštite. Imamo u tom pogledu i podršku poslodavaca koji su zainteresirani da nose i troškove od osiguranja nezgode, čime su na dobitku svi – i radnici i poslodavci i samo tržište osiguranja. Nadamo se da ćemo u najskorije vrijeme imati mogućnost detaljnije prezentirati ove inicijative prema institucijama vlasti kako bi osiguranicima obezbijedili zaštitu od rizika”, kaže Čengić.

S druge strane, rat u Ukrajini će snažno uticati na politička kretanja i na ekonomske tokove u svijetu pa je za očekivati da jednako tako utiče i na prilično slabu, ovisnu i uvozno orijentisanu ekonomiju BiH.

„Društva za osiguranje u BiH su u proteklom periodu pokazala da se znaju nositi sa svim mogućim izazovima, ali ukrajinska kriza je, kao uostalom i pandemija, jedan sasvim novi i specifičan izazov za cijeli svijet. Na osiguravateljima je da nose teret ovih izazova i da budu oslonac osiguranicima te da razvijaju i moderniziraju našu ponudu osiguranja sa ciljem da se u svakom pogledu približimo razvijenijim tržištima u regionu te Evropskoj uniji, kako po uređenosti i vrsti proizvoda koji se nude tako i po finansijskoj snazi“, rekao je za Poslovne novine generalni sekretar Udruženja društava za osiguranje FBiH Ermin Čengić.

Iako trenutna situacija i dalje ima snažan utjecaj i na industriju osiguranja te je preuranjeno govoriti o posljedicama na pojedine segmente poslovanja, može se ipak reći da su osiguravatelji u proteklom pandemijskom periodu pokazali otpornost na krizu, održali kontinuitet poslovanja te pružili adekvatnu uslugu i zaštitu klijentima.

Ilustruju to i preliminarni podaci iz prvog ovogodišnjeg tromjesečja kada je na tržištu BiH ostvaren rast premijskih prihoda za 9,2 posto, na 209,8 miliona KM (neživotna osiguranja porasla 7,7%, a životna čak 14,9%) u poređenju sa prvim kvartalom 2021. godine kada je premija iznosila 192,1 milion KM. Usporedbe radi, u prvom kvartalu 2021. u odnosu na isti period prve pandemijske 2020. godine premijski rast iznosio je 3,6 posto (neživotna 3,8%, a životna 2,7%).

Usporeniji rast premije osiguranja

Ipak, s obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju i neizvjesnost u narednom periodu (ukrajinski rat, visoka inflacija, COVID-19 sa novim mutacijama i kineskim lockdownima koji utiču i na globalni transport roba), čini se da će trend rasta osiguranja s početka ove godine – s obzirom na moguće rizike i očekivanja da inflacija u nekoj mjeri izvrši uticaj na rast cijena pojedinih usluga osiguranja – ipak biti usporeniji te je realnije očekivati slijed kretanja iz 2021/2020. godine.

Pema podacima Agencije za osiguranje u BiH, u 2021. godini je bh. tržište osiguranja imalo rast od 8,3 posto na godišnjem nivou (premija iznosila 818,4 miliona KM), dok je u 2020. zabilježen pad premijskih prihoda za -0,9 posto (755,89 miliona KM) u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu (762,78 miliona KM). Na kvartalnom nivou, premijski rast u prvom tromjesečju 2021. iznosio je 3,6%, u drugom 8,4% i trećem kvartalu 8,6%.

Pokretač rasta u 2021. godini bilo je segment životnog osiguranja (+11,8%) sa zaračunatom bruto premijom od 174,79 miliona KM, dok su neživotna imala rast od 7,4 posto (643,6 miliona KM).

Kod neživotnih osiguranja u 2021. godini (imaju 78,6% udjela u ukupnoj premiji) najveći iznos fakturisane premije u BiH je po osnovu osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila u iznosu od 408,84 miliona KM, što je za 5,8 posto više u odnosu na 386,40 miliona KM iz 2020. godine. Udio ove vrste obaveznog osiguranja u ukupnoj zaračunatoj premiji u BiH je oko 50 posto, a kod neživotnih osiguranja čak 63,5 posto.

Veći iznos premije neživotnih osiguranja zaračunat je i po osnovu osiguranja cestovnih vozila u iznosu od 79,64 miliona KM (godišnji rast za 10,6%) te osiguranja od nezgode u iznosu od 50,58 miliona KM (+5,1%), zatim osiguranja imovine od požara i elementarnih nepogoda sa premijom od blizu 33,25 miliona KM (+5,0%), ostala osiguranja imovine porasla su za 0,7%, na 29,77 miliona KM, premija zdravstvenog osiguranja porasla je 33,5% na 11,82 miliona KM…

Na entitetskom nivou, u 2021. godini ukupan premijski rast kod društava sa sjedištem u Federaciji BiH iznosio je oko 8,2 posto (ukupno 572,79 miliona KM), dok su osiguravatelji iz Republike Srpske i Brčko distrikta BiH koje nadzire Agencija za osiguranje RS imali rast premije od 8,3 posto (premija ukupno 245,61 milion KM).

Pad premije na godišnjem nivou imalo je pet osiguravajućih društava. Najveći pad premije od -3,9% imala je Drina osiguranja iz Milića kod Zvornika, zatim Krajina osiguranje iz Banje Luke (-3,7%), Brčko-gas (-3%), Sarajevo osiguranje (-2,6%) i SAS – Super P osiguranje iz Bijeljine (-2,5%).

Lider na tržištu BiH u 2021. sa 9,1 posto udjela je Adriatic osiguranje iz Sarajeva sa ukupno zaračunatom premijom od 74,32 miliona KM, što je rast od 7,5 posto u odnosu na 2020. kada je premija ove članice Agram koncerna iznosila 69,10 miliona KM.

Slijedi Uniqa osiguranje sa premijom od 71,30 miliona KM, uz rast od 14,7 posto na godišnjem nivou i tržišnim udjelom od 8,7 posto. Uniqa je inače vodeća na tržištu BiH u segmentu životnih osiguranja sa zaračunatom premijom u 2021. u iznosu od 40,56 miliona KM (rast 20,3%).

Treći je Euroherc osiguranje, druga članica Agram koncerna, sa zaračunatom premijom od 64,87 miliona KM (rast 3,7%) i tržišnim udjelom od 7,9%. Slijedi Sarajevo osiguranje sa premijskim minusom od 2,6 posto i ukupno zaračunatom premijom od blizu 63,43 miliona KM ima tržišni udio od 7,7 posto.

Među vodećih pet osiguravatelja u BiH je i Triglav osiguranje iz Sarajeva sa tržišnim udjelom od 7,4 posto i 60,64 miliona zaračunate premije (rast 13,3%). Inače, vodećih pet osiguravatelja u BiH ima zbirni tržišni udio od 40,9 posto.

I ovi rezultati pokazali su otpornost bh. industrije osiguranja na krizne situacije, pružajući adekvatnu uslugu i zaštitu klijentima, što ilustruju i podaci o isplaćenim štetama. U prošloj godini su osiguravajuća društva iz BiH isplatila ukupno 346,94 miliona KM po osnovu odštetnih zahtjeva, što je za 12 posto više nego godinu ranije (309,77 miliona KM). Najveći broj isplaćenih šteta u 2021. je po osnovu osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, u vrijednosti oko 137,44 miliona KM (rast 6,5%).

Ipak, nove krizne situacije i izazovi u svijetu, koje se reflektuju i na tržište BiH (inflacija, sporost reformi, politička nestabilnost koja je sve izraženija kako se bliže izbori…), zasigurno će od osiguravatelja zahtijevati opreznije planiranje rasta, a znatniji rast prodaje osiguranja (naročito životnih i imovinskih, uključujući i štete od potresa i elementarnih nepogoda) očekivati je tek nakon stabilizacije tržišta, pada inflacije, ekonomskog rasta i poboljšanja životnog standarda.

Piše: Mirsad Pehilj