Modernizovano rudarstvo je ključni stub održive budućnosti

Kada je generalni direktor kompanije Eastern Mining, Paul Cronin, prvi put posjetio Vareš, odmah je prepoznao postojanje potencijala rada u našoj zemlji i potencijala samog projekta rudarenja na lokaciji Veovača, Vareš… Energoinvestov rudnik Veovača, Vareš, zatvoren je prije trideset godina, ne iz razloga što su rezerve rude iscrpljene, već iz razloga što su njihovi geolozi identificirali novo potencijalno područje rude, sjeverozapadno od grada Vareš. Direktor Paul Cronin se prilikom prvih posjeta sastao sa geolozima današnjeg društva, i nakon uvida u historijske zapise, preuzeo upravljanje i vlasništvo nad kompanijom Eastern Mining doo Vareš 2017. godine.

Pet godina kasnije, projekat rudnika je odobren od nadležnih organa vlasti, sa pribavljenim dozvolama za rad, sa osiguranim finansiranjem, čime Eastern Mining započinje gradnju novog rudnika, sa planom komercijalne proizvodnje predviđene za ljeto 2023. godine.

“Eastern Mining je drugačiji tip rudarskog društva, koji se gradi kako u ime projekta, tako i u ime zajednice i za benefit same zajednice. Naš cilj je da postavimo novi standard i način rada, po kojem rudarske kompanije se kreću od procesa istraživanja, procesa proizvodnje i konačno procesa zatvaranja, na način koji dosljedno koristi lokalnoj i široj zajednici”, kaže Paul Cronin.

Sigurno, moderno rudarstvo

Kada razmišljamo o rudarstvu, uvijek zamišljamo velike otvorene kopove, deponije otpada i rudare zaprljane ugljem koji izlaze iz tunela. Zamišljamo industriju koja ima ogroman, vidljiv utjecaj na svoje zajednice i okruženje.

Po čemu se Eastern Mining razlikuje od ostalih rudarskih kompanija?

“Rudnik se nalazi na području komercijalnog šumskog zemljišta, daleko od bilo kakvih zajednica ili domaćinstava. Kao potpuno podzemni rudnik, potrebna nam je ograničena površinska infrastruktura za izvođenje podzemnih radova. Zemljište koje nam je potrebno za proces izvođenja radova je usklađeno sa regeneracijom drugih prirodnih staništa, koje finansira kompanija, gdje ovaj sistem usklađivanja je poznat kao „kompenzacija biodiverziteta“. U svakoj fazi dizajniranog projekta, potencijalni negativni utjecaji na naše ključne sudionike, lokalnu zajednicu i njeno prirodno okruženje, su ili eliminirani ili značajno ublaženi.”

Cronin kaže: „Tamo gdje je bilo moguće, iskoristili smo infrastrukturu koju je ranije izgradio Energoinvest; ceste, industrijsko postrojenje, te u saradnji sa Željeznicama FBiH ponovo osposobljavamo prugu južno do Podlugova, gotovo u potpunosti eliminirajući rudarski saobraćaj sa magistralnog puta južno od Vareša.”

„Najbolja upotreba postojeće infrastrukture, putem inovativnog i pažljivog inženjeringa, ne temelji se samo na dobrom poslovnom smislu, već je i odličan način da se dodatno smanji poremećaj u postojećim, prirodnim staništima i zajednicama.”

Rudarska industrija je značajan potrošač električne energije. Bosna i Hercegovina trenutno prolazi kroz energetsku tranziciju sa uglja, a naglasak se sve više pomjera na korištenje obnovljivih izvora energije. Da li Eastern Mining ima to na umu i kakvi su planovi kompanije po tom pitanju?

“Princip neto nulte emisije ugljičnog dioksida, jednostavno je princip koji je kritičan za budućnost da bi bilo ko to ignorirao. U Eastern Miningu smo posvećeni tome da budemo odgovorni partneri, Varešu, Bosni i Hercegovini i na koncu, planeti. Mnogi od metala koje ćemo proizvoditi su oni koji su potrebni evropskim proizvođačima za izgradnju infrastrukture za obnovljivu energiju i proizvodnju električnih vozila.”

„Od najranijih faza dizajniranog projekta tražili smo načine kako da smanjimo potrošnju energije, te kritički da implementiramo obnovljive izvore energije, što je brže moguće. Već smo instalirali solarne panele u sjedištu kompanije, koji ljeti proizvode više energije nego što nam je potrebno. Napredujemo u projektovanju i budućoj instalaciji dodatnih 4 megavata solarnih panela u sklopu sanacije površinskih kopova starog rudnika.”

“Itekako ima prostora za dalje inovacije, mi finansiramo istraživanja kako bismo efikasno i efektivno iskoristili otpad iz šumarske industrije. I nećemo prestati sa inovacijama, naše osoblje je podstaknuto da predlaže ideje za uštedu energije i ti razgovori se odvijaju u kancelarijama, na hodnicima i u automobilima na putu do posla. Naš tim je zaista prihvatio važnost ovog izazova i veoma sam impresioniran njihovim idejama.”

Eastern Mining je 2022. godine objavio „Procjenu uticaja na okoliš i društvo“ (ESIA – Environmental and Social Impact Assessment), koja je bila prva takve vrste koja je kompletno urađena u sektoru prirodnih resursa u BiH. Studija vam je pomogla da uspostavite osnovnu liniju i uslove prije nego što ste započeli s radom i dala je preporuke o tome kako voditi projekat.

Ovo je bila dobrovoljna studija, čija je izrada kompaniju vjerovatno koštalo mnogo novca, zašto ste insistirali da se to uradi?

“Po našem mišljenju to je moralo biti urađeno, i vjerujem da je cijena ove skoro dvogodišnje studije najbolja investicija koju smo do sada napravili. Ako želimo izgraditi modernu rudarsku operaciju, koja je naklonjena potrebama zajednice i okoliša, prvo smo morali razgovarati s njima. Željeli smo da razumijemo njihovu viziju budućnosti, kako bismo mogli pomoći da se to dostigne.”

„Povratne informacije dobijene tokom ove studije omogućile su Eastern Miningu, sa svojim interesnim stranama, da razviju mapu puteva ka budućnosti zajedničkog prosperiteta i uz minimalnu štetu po životnu sredinu. Zaista, tamo gdje je to moguće mi ćemo pomoći u poboljšanju okoliša, Vareš je prekrasno mjesto i svjesni smo naše odgovornosti da ovaj projekat provedemo, vodimo i konačno zatvorimo kako treba, i to se može učiniti. Nema razloga zašto moderna rudarska operacija ne može ostaviti pozitivno, dugotrajno nasljeđe i veoma sam ponosan na posao koji smo do sada uradili i koji smo planirali u budućnosti da postignemo”, kaže Cronin.

Pronalaženje kupaca može biti problematično, posebno za nove kompanije, jer su tržišni trendovi, na koje utiče globalna i regionalna politička situacija, ponekad nepredvidivi. Da li je teško naći kupce za proizvode Eastern Mininga i kakvi su planovi na tom polju?

“Svijet se brzo mijenja. Ranije stabilni globalni lanci nabavke su postali krhki i za prirodne resurse, koji su potrebni evropskim proizvođačima, a postaje ih sve teže nabaviti. Evropa je prepoznala ovaj izazov i vjerujem da ulazimo u novu eru u kojoj će se povećavati ulaganja u rudarstvo, preradu i proizvodnju baziranu u Evropi. Smanjenjem našeg oslanjanja na često nestabilne udaljene jurisdikcije, takođe smanjujemo uticaj globalne isporuke sirovina, što i samo uveliko doprinosi emisiji karbon monoksida”

„Proizvodi projekta Vareš, sirovine koje su toliko važne za evropsku proizvodnju, za prve dvije godine su već prodati. Većina proizvoda će biti prerađena u Evropi , tj . u topionicama koje su vodeće u svijetu u svom pristupu zaštiti životne sredine, a sa njihovih lokacija će se prodavati direktno inovativnim proizvođačima koji grade budućnost nulte emisije ugljičnog dioksida.”

“U ovom krajnje nepredvidivom vremenu u kojem živimo, naši kupci nam govore da žele više ponuda od održivih, regionalno lociranih rudarskih kompanija, s kojimpoticajem počinjemo graditi brend kako bismo to i postigli.”

Ulaganje u ljudske resurse

Ljudski faktor, zapošljavanje radne snage određenog profila i obrazovanja je velik izazov u Bosni i Hercegovini, kako Eastern Mining osigurava da privuče i zadrži svoje zaposlene?

„Nisam siguran da se slažem u potpunosti sa konstatacijom, moje iskustvo je da Bosna i Hercegovina ima mnogo talentovanih, dobro obrazovanih mladih ljudi, s tim što je problem najčešće što ne mogu pronaći posao i adekvatnu karijeru, koja bi odgovarala njihovim potencijalima , pa odlaze za prilikama u Evropsku uniju. Izazov nije pronaći talenat, već ga zadržati.”

„Uložili smo značajan kapital u interni program razvoja ljudskih resursa. Dok Bosna i Hercegovina ima dugu i ponosnu historiju rudarstva i školovanja mladih inženjera i rudara, propuštena su ulaganja u neke od razvoja ljudskih resusrsa u široj industriji. Stoga smo angažovali međunarodne stručnjake, ne kao menađment i voditelje internog projekta razvoja ljudskih resusra, već prenos svojih vještina i stručnosti na naše domaći kadar. Vremenom će se zahtjevi za međunarodnih i stranim stručnjacima smanjiti i radujem se budućnosti u kojoj više neće biti potrebni, zapravo im redovno govorim da je njihov posao ovdje da se učine tehnološkim viškom.”

„Zadržavanje viskoprofiliranog i obrazovanog kadra je uvijek izazov za svakog poslodavca, ali ja imam malo drugačiji stav. Neminovno će dio našeg osoblja krenuti ka novim izazovima, nadamo se sa ostankom u Bosni i Hercegovini, jer postoji značajan potencijal za proširenje rudarske industrije ovdje, ali i širom svijeta. I ako jednog dana naši rudari i inženjeri budu traženi na globalnom nivou, onda mislim da svi možemo biti veoma ponosni na to.”

Unapređenje radne snage, njihovih vještina i specijalizacije jedan je od postulata modernog poslovanja. Kakvi su planovi kompanije po tom pitanju i imate li ih?

„Naš program razvoja talenata pažljivo je osmišljen kako bi omogućio svakom zaposlenom da ostvari svoj potencijal. Od detaljne početne procjene svojih vještina i sposobnosti, svaki zaposleni ima prilagođeni program razvoja. Neki zahtjevaju jezičku obuku; neki počinju sa časovima vožnje. Ali za mnoge ovo uključuje dalje visoko obrazovanje i programe razmjene u vodećim rudarskim centrima širom Evrope. Ono što me posebno raduje je kako ovaj interni program razvoja ljudskih resusra, omogućava da prepoznam talenat u ranoj fazi; poput člana tima za higijenu koji će uskoro početi svoje školovanje i usavršavanje za električara.”

„A što se tiče zadržavanja visokoprofiliranog osoblja, znam da ih nećemo zadržati sve. Implementiramo šemu diplomskog obrazovanja u saradnji sa najboljim Univerzitetima, gradimo smještaj za dvadeset studenata koji bi prošli kroz inžinjersku praksu u Eastern Miningu. Radimo sa našim kadrovima na postizanju najbolje karijere u Easter Miningu, uz istovremenu zamjenu onih koji su nas možda ostavili radi uzbudljive, druge prilike, i osiguravajući da uvijek imamo nove talente koji se uzdižu i napreduju u redovima kompanije”.

Posao danas

Koliko je duga vaša karijera i kako ona danas izgleda, da li su se Vaši ciljevi promijenili?

„Mislim da je najveća promjena koju sam primjetio tokom svoje dvadesetpetogodišnje karijere, upravo način na koji stvaramo uspjeh. Kada sam počeo da se bavim trgovinom, profit je pokretao svaku odluku, često na štetu osoblja, zajednice i životne sredine. Sve nam je jasnije da održivo poslovanje, u kojem koncepti zajedničkog prosperiteta i bez štete nisu samo vitalni za budućnost planete, već imaju i bolji poslovni smisao.”

„U Eastern Miningu poredimo sebe i naše aktivnosti sa 17 ciljeva održivog razvoja UN-a. Internacionalno razumijevanje mjerila dobre prakse koja pokriva cijeli spektar naših odgovornosti, ne samo prema našim zajednicama i okolišu, već se proteže sve do naših lanaca nabavke i više.”

„Na kraju krajeva, želim da stvorim posao koji je profitabilan, ali koji funkcioniše simbiotski unutar svoje zajednice, koji je naklonjen svom okruženju, koji nudi uzbudljivu i motivirajuću karijeru svojim uposlenicima, a koji uposleni ne samo da dolaze iz lokalnog grada već i uposleni koji mijenjaju životnu sredinu radi nas.. To je ono što radimo ovdje u Varešu i tako ću mjeriti uspjeh”, iskreno je rekao Cronin.

Posjedovanje inteligencije, emocionalne i političke, preduvjet je za uspjeh kao direktora i za vođenje kompanije.

Cronin smatra da “Svaki novi poslovni poduhvat mora započeti razvojem dubokog razumijevanja svog operativnog konteksta. Provodeći vrijeme ne samo postavljajući pitanja, već slušajući i osluškujući potrebe lokalne zajednice, općinskog osoblja i vladinih službenika. Preselio sam se u Bosnu i Hercegovinu prije dvije godine i uživao sam upoznavajući se sa ovom bogatom kulturom i naslijeđem, te mi je drago što sam stekao toliko prijatelja kako ovdje u Varešu, tako i u Sarajevu i širom zemlje.”

“I vjerujem da Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal da iskoristi promjenjivi geo-politički krajolik iz razvijajućeg razumijevanja i strasti prema zemlji i ohrabrujem drugih međunarodnih kompanija da pokrenu svoje poslovanje ovdje, jer vidimo povratak mnogih proizvodnih kompanija od Dalekog istoka do Evrope.”

Svaka zemlja ima svoje karakteristike i svaki uspješan poslovni model mora ih uzeti u obzir prije početka poslovanja. Kako je to u slučaju Bosne i Hercegovine?

“Pogledajmo osnove poslovanja ovdje, odgovor je zašto vjerujem da imamo mnoge prednosti. Nalazimo se u kontinentalnoj Evropi, povezani smo sa modernom infrastrukturom u našem lancu nabavke direktno sa EU i njenom proizvodnjom. Imamo visko obrazovane mlade ljude koji traže razlog da ostanu u Bosni i Hercegovini. Strukture vlasti, iako su u početku malo kompleksne za razumjeti, prema mom iskustvu prihvataju investicije i uz saradnju kojom približavate i objašnjavate vrijednost investicije podržavaju poduzetništvo.”

„U budućnosti, jedna stvar koju bih volio da vidim je više e-uprave, pojednostavljenje mnogih svakodnevnih poslovnih i ličnih transakcija kako bi se ubrzao život. Moramo gledati dalje u Evropu, a ne samo na naše susjede, kako bismo učili iz njihovih inovacija i grešaka, kako bismo osigurali da postanemo konkurentno poslovno okruženje kakvo imamo potencijal da budemo.”

Često čujemo da ovakvo okruženje nije baš pozitivno za strane investicije, da je sistem komplikovan. Da li je to i Vaše iskustvo?

„Brzina kojom smo uspjeli da razvijemo projekat Vareš je, mislim, dokaz da radeći stvari kako treba, ali sa simpatičnim pogledom na naše okruženje, uzimajući i održavajući viziju zajedničkog prosperiteta, Bosna i Hercegovina može biti jurisdikcija u kojoj se uspostavlja odličan posao. Iskreno, svako ko ulazi u novu jurisdikciju misleći da najbolje zna ili da je njihov način bolji, neće uspjeti u koju god zemlju da dođe.”