Novosti

Svjetska tržišta: Većina azijskih berzi porasla, euro iznad 1 dolara


Na većini azijskih berzi cijene su dionica u utorak porasle, prateći jučerašnji skok Wall Streeta, no trguje se oprezno jer nema previše razloga za kupnju dionica.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,3 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 1,3 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,3 i 0,9 posto. U Šangaju i Hong Kongu pale su, pak, oko 0,7 posto.

Pad kineskih tržišta uslijedio je nakon što je Peking demantirao špekulacije koje su se pojavile u petak da bi mogao popustiti strogu politiku nulte tolerancije covida-19.

Broj zaraženih virusom u Kini raste, što vodi prema dodatnim restriktivnim mjerama u pojedinim gradovima, a to će loše uticati na ionako usporen rast druge po veličini svjetske privrede.

Ostalim azijskim berzama podršku je pružio jučerašnji rast Wall Streeta drugi dan zaredom. Dow Jones ojačao je 1,31 posto, dok je S&P 500 porastao 0,96, a Nasdaq indeks 0,85 posto.

U fokusu ulagača su međuizbori za Kongres, a ankete pokazuju da bi republikanci mogli osvojiti većinu u Zastupničkom domu, ali i u Senatu.

Kontrola nad samo jednim domom Kongresa dala bi republikancima moć da zaustave zakonodavni program predsjednika Joe Bidena, što bi u nekim segmentima odgovaralo tržištu kapitala.
„Mogućnost da republikanci preuzmu jedan od domova prilično je visoka, pa bi došlo do zastoja u Kongresu idućih godina. Zbog toga vjerojatno ne bi došlo do povećanja poreza, kao ni do povećanja državne potrošnje, koja bi podržala inflaciju”, objašnjava Ross Mayfield, strateg u kompaniji Baird.

Rast tržišta drugi dan zaredom zahvaljuje se i nadi ulagača da će američka središnja banka usporiti tempo povećanja kamatnih stopa.

Nakon što je prošle sedmice FED već četvrtu sjednicu zaredom povećao ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova, u raspon od 3,75 do 4 posto, ulagači se nadaju da će u decembru kamate biti povećane za blažih 0,50 postotnih bodova.

Na tržištu novca sada se procjenjuje da bi ključne kamate iduće godine mogle dosegnuti 5 posto, dok se dosad očekivalo da će na vrhuncu ciklusa iznositi između 4,50 i 4,75 posto.

„Bez obzira hoće li se kamate zaustaviti na 4,5 ili 5 posto, monetarna politika imat će negativni uticaj na privredu koja ulazi u 2023. godinu”, pišu stratezi kompanije Glenmede u osvrtu na situaciju na tržištu.

Cijene nafte pale, kurs eura iznad 1 dolara

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 110,45 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 111,09 bodova.

Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti pao s jučerašnjih 147,20 na 146,35 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0030 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 0,9930 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je 0,40 posto, na 97,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,45 posto, na 91,40 dolara.

(Hina/Glasistre.hr)