Kuća Pčelarstva SIMECS GROUP: Prije plasiranja na tržište, svaki proizvod prvo testiramo na našem pčelinjaku

Kuća Pčelarstva SIMECS GROUP: Prije plasiranja na tržište, svaki proizvod prvo testiramo na našem pčelinjaku

Ako je kuća mjesto na kojem nalazimo sklonište i utočište, mjesto na kojem se nalazi sve ono što nam u svakodnevnom životu treba i kojem se uvijek možemo vratiti, onda je kompanija Kuća Pčelarstva SIMECS GROUP d.o.o. Sarajevo, kuća kojoj mogu doći i u kojoj mogu pronaći sve što im je potrebno, kako ljudi koji su na put bavljenja pčelarstvom krenuli motivisani znatiželjom, ljubavlju prema pčelama, potragom za nekom aktivnošću koja bi mogla biti hobi, tako i pčelari koji imaju već razvijen posao.

Temelje ove kompanije sa visokom ocjenom boniteta, koja je nedavno dobila i priznanje „100 najvećih u Bosni i Hercegovini“, postavili su i sa svojim saradnicima dalje gradili, vlasnici kompanije, Mirza i Edina Išerić. O tome koliko truda se nalazi iza dobrih rezultata, te koliko su priznanja i nagrade ponos, a koliko odgovornost, razgovarali smo sa Edinom Išerić, koja obavlja funkciju rukovodioca poslovanja i marketing menadžera Kuće Pčelarstva SIMECS GROUP d.o.o. Sarajevo.

Kuća pčelarstva dobitnica je posebnog priznanja bonitetne pouzdanosti 2022.

„Sretni smo zbog priznanja za koje moram reći da je došlo neočekivano. Priznanje je za nas zaista bilo veliko iznenađenje, jer nismo znali da neko na takav način prati i vrednuje naš rad. Gledajući iz tog ugla jako smo ponosni, ali svako priznanje je i dodatna obaveza da se trudimo i dalje unapređujemo naše poslovanje i budemo još bolji u onome što radimo. Naš osnovni cilj jeste da unaprijedimo ovu granu poljoprivrede, da pčelarima iz Bosne i Hercegovine, ali i regiona budu dostupni svi oni proizvodi koje imaju pčelari u razvijenijim zemljama, a da omjer kvaliteta i cijena bude u skladu sa našom kupovnom moći. To je naravno i veliki izazov, ali uz trud i iskren pristup možemo se pohvaliti da to dosta dobro radimo. Proizvode iz našeg asortimana izvozimo u Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju, Crnu Goru, a cilj nam je da se širimo i na zemlje Evropske unije, kao što su Belgija, Italija, Njemačka.“

Nije rijedak slučaj da se ljudi pčelarstvom počnu baviti iz hobija, koji nakon izvjesnog vremena pređe u ozbiljan biznis. Da li je i Vaše iskustvo takvo?

“Da, upravo tako je bilo i kod nas. Na početku je suprug htio da se okuša u pčelarstvu, jer ga je to privlačilo, a smatrao je da bi na taj način mogao doprinijeti i poboljšanju kućnog budžeta, međutim, nakon vrlo kratkog vremena to je prestao biti hobi. Kako se povećavao broj košnica na pčelinjaku tako smo odlučili da registrujemo obrt, a nedugo zatim smo počeli primjećivati nedostatke u ovoj oblasti poljoprivrede. Naime, nemogućnost nabavke pčelarske opreme na našem tržištu i oskudna ponuda navela nas je na razmišljanje šta bi se moglo uraditi da mi i svi pčelari lakše dođemo do onoga što nam je potrebno od opreme i proizvoda. Jedini regionalni sajam pčelarske opreme održavao se u Srbiji, i tu su se uglavnom snabdijevali pčelari iz cijelog regiona, pa tako i iz Bosne i Hercegovine, ali u usporedbi sa inovacijama koje smo gledali samo na internetu to je bilo jako oskudno i nedostatno. Upravo to je i bio momenat odluke da sami probamo uraditi nešto po ovom pitanju. Razrađujući ideju, tragali smo za zemljama koje su u oblasti pčelarstva najuspješnije. Tako smo došli do podatka da je Turska treća zemlja u svijetu u ovoj oblasti, te da imaju i vlastitu proizvodnju najsavremenije pčelarske opreme. Na našu sreću nismo morali ići u daleku Kinu, Turska je ipak bliže i u vrlo kratkom roku smo uspostavili kontakte sa jednim turskim pčelarskim udruženjem, koje je, opet na našu sreću, u svojim redovima imalo i članove porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Prijateljske veze i ljubav prema pčelarstvu su se poklopile te smo tako bili gosti na Armasadu, najvećem sajmu pčelarske opreme u Istanbulu. Nismo gubili vrijeme, prvi naš odlazak u Tursku urodio je plodom, te smo tu uspostavili i poslovne kontakte, i odmah krenuli u osnivanje društva ograničene odgovornosti 2018. godine.”

Kako je dalje tekao Vaš razvojni put i koji su to najznačajniji faktori koji su utjecali na Vaše poslovanje, kako ste stasavali i kojim načelima ste se vodili?

„Možemo reći da je jedna od najvećih poteškoća do sada bila sama registracija, na koju smo morali čekati više od pola godine te smo zvanično počeli sa radom u julu 2019. godine. Imali smo jasnu viziju i precizno postavljene ciljeve, a onda smo krenuli u osvajanje tržišta. Posao nismo znali, nego smo učili na preprekama i izazovima koji su bili pred nama, napravili smo mali, ali odabrani tim ljudi koji niti u jednom momentu nisu odstupali od postavljenih etičkih načela. Možemo slobodno reći da imamo jedinstvenu prednost u odnosu na druge srodne djelatnosti, jer smo i sami strastveni zaljubljenici pčela i pčelarstva. Svaki novi proizvod prvo testiramo na našem pčelinjaku, pa tek onda isti plasiramo na tržište, što se pokazalo jako korisno, jer ljudi kod nas nisu baš otvoreni i ne prihvataju tek tako novitete.“

Proizvode izvoze u Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju, Crnu Goru

Pored meda tu su i drugi proizvodi, kao što su polen, matična mliječ, pčelinji otrov, vosak, koji imaju i široku primjenu u prehrambeno-farmaceutskoj i drugim industrijama. Kolika je potražnja za ovakvim proizvodima i koliko naših pčelara uviđa dodatne potencijale zarade i na drugim pčelinjim proizvodima osim „samo“ meda?

„Obzirom da su klimatske promjene jako izražene, i nepredvidive, sve je više pčelara kojima je jasno da sama proizvodnja meda nije dovoljna i nije uvijek siguran izvor zarade u pčelarstvu, posebno ako je to nekome osnovni izvor prihoda, jer prinosi meda upravo ovise o vremenu i sve učestalijim ekstremnim klimatskim promjenama. Samim tim je sve veća potražnja za asortimanom robe koji omogućava dodatne i sigurnije izvore prihoda. Potražnja za matičnom mliječi, propolisom, pčelinjim otrovom je jako velika, i većina pčelara koji se time bave, vrlo lako plasiraju svoje proizvode koji i na našem tržištu imaju jako dobru cijenu. Iz svega navedenog, možemo slobodno kazati da je u pčelarstvu med najjeftiniji proizvod.“

Osnovna pčelarska oprema je uvijek bila relativno dostupna, što kroz trgovine koje su tu već desetinama godina, što kroz udruženja pčelara. Međutim, u Vašoj kompaniji već uveliko prevazilazite ponudu jedne prosječne trgovine pčelarske opreme, od osnovnih klasičnih satova, pogačica, lijekova, preko napredne opreme koja olakšava rad, do elektronskih „strašila“ za medvjede. Kakva je Vaša konkurencija, da li imate saradnju sa svojim konkurentima i udruženjima pčelara?

„Ono što smo mi imali na našem tržištu je bilo nedostatno, i ponuda se oslanjala isključivo na tradicionalni način pčelarenja, a što ni u kjem smislu nije odgovaralo stvarnim potrebama tržišta, jer kao i u svemu, napredak, praćenje trendova, promjena klimatskih uslova zahtijeva sasvim drugačiji pristup. U našem asortimanu nudimo isključivo pčelarsku opremu i sve ono što je potrebno za uspješno pčelarenje, možemo se pohvaliti da smo specijalizovana firma za pčelarstvo koja u svom asortimanu nudi preko 500 različitih proizvoda, koji su sigurni, testirani i provjereni za ono za šta su namijenjeni. Što se tiče konkurencije, ona je itekako poželjna, jer vas tjera da budete bolji u onome što radite i da stalno težite ka višem nivou.
Jedino bi mogli skrenuti pažnju institucijama da više vode računa i sankcionišu tzv. rad na crno, to nam se često javlja kao problem, jer u tom slučaju nanosi se šteta nama, ali i državi, jer su cijene na crnom tržištu daleko ispod stvarnih. Sa ozbiljnim firmama, onim konkurentima koji posluju u skladu sa zakonom, možemo se pohvaliti da imamo odličnu saradnju, kao i sa udruženjima pčelara. Ovdje bi istaknuli da se ova saradnja ne odnosi samo na firme i udruženja iz Bosne i Hercegovine, nego na cijeli region.“

Najveće prepreke su neusklađeni zakoni

Kakva je institucionalna podrška države razvoju pčelarstva i stimulisanju domaće proizvodnje meda? Kakav je uopšte potencijal naše zemlje što se tiče pčelarstva i da li je dovoljno iskorišten?

„Na ovo pitanje nažalost ne možemo odgovoriti pozitivno, jer je institucionalna podrška ispod svakog nivoa, skoro da i ne postoji. Neusklađenost zakona na državnom i entitetskim nivoima dodatni je problem, i otežava razvoj ove itekako perspektivne grane poljoprivrede. Imamo ogroman potencijal, potrebne prirodne resurse, ali na žalost zbog slabog interesovanja vlasti nismo u stanju iskoristiti potencijal pčelarstva.“

Koje su najveće prepreke s kojima se susreću i koje borbe vode pčelari u Bosni i Hercegovini?

„Najveće prepreke su neusklađeni zakoni, nepostojanje jedinstvenog državnog instituta za pčelarstvo i kontrolu meda i pčelinjih proizvoda, zatim zakonske regulative u formiranju i plasmanu domaćih proizvoda, kontrola i sankcije za uvozni med sumnjivog kvaliteta, kontrola lijekova i preparata koji se koriste u pčelarstvu, kontrola crnog tržišta, pomoć pri izvozu meda i pčelinjih proizvoda, brendiranje i zaštita domaće proizvodnje… Sve su to goruća pitanja za koja se ne nazire rješenje, niti zainteresiranost vlasti da urede ovu oblast.“

Šta savjetujete ljudima sa malo ili nimalo iskustva, a koji bi željeli napraviti prve korake u pčelarstvu?

„Savjete je vrlo često nezahvalno davati, jer ljudi obično počnu pčelariti prije nego se educiraju o ovoj grani poljoprivrede, ali govoreći generalno to je zanimanje koje je izuzetno zahtjevno, ali kada se zavoli, prerasta u strast kojoj se niko ne može oduprijeti. Svi početnici bi trebali da znaju da pčelarstvo iziskuje prije svega ljubav, strpljenje, ali i mnogo ulaganja. Ako bi morali preporučiti opremu, uvijek kažemo kupujte ono za šta vam se nudi garancija i fiskalni račun, jer ćete se na taj način najlakše zaštititi od mogućih prevara, a ujedno možete tražiti i eventualnu nadoknadu štete.“

Na kraju, postavićemo vječno pitanje, jer, iako smo do sada čuli mnogo odgovora, često su ti odgovori kontradiktorni. Kako prepoznati pravi med?

„Što bi Amerikanci rekli, ovo je „pitanje od milion dolara“. Pravi med se prepoznaje jedino analizom, drugačije nije moguće. Ranije su se koristile različite metode, koje su u današnje vrijeme potpuno neprimjenjive i nepouzdane. Primjera radi, vi kupite med oslanjajući se da je domaći, a ustvari pčelar koristi otrove kako bi tretirao pčele protiv parazitskih oboljenja, ti otrovi direktno idu u saće i miješaju se sa medom, i onda umjesto da jedete kvalitetan proizvod, vi u svoj organizam unosite otrov. Zatim, posebno kod uvoznog meda, ne zna se pravo porijeklo meda i njegov sastav ne mogu otkriti ni najsavremenije svjetske laboratorije, tako da i ovdje možemo savjetovati nadležnima da povećaju inspekcijske nadzore i posebno povedu računa šta se uvozi i plasira na naše tržište. Trenutne inspekcijske kontrole su apsolutno nedovoljne, a vrlo često su i ispolitizirane, što opet ide na štetu krajnjih kupaca. Ono što uvijek preporučujemo i savjetujemo kupcima meda jeste da med kupuju samo od pčelara kojima vjeruju, i po mogućnosti da među svojim prijateljima obavezno imaju i jednog pčelara.“

Razgovarala: Amina Hadžiahmetović

Najnoviji tekstovi

Pin It on Pinterest

Share This

Share!

Podjeli ovaj sadržaj sa prijateljima.