Poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj najjeftinije je u Evropskoj uniji, pokazuju podaci Eurostata, a Hinini sagovornici među razlozima navode lošu regulativu i politiku raspolaganja tim zemljištem, njegovu rascjepkanost i nedovoljnu uređenost.

Prema podacima Eurostata, poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj blago je poskupjelo u 2021. godini, ali je još uvijek bilo najjeftinije u Uniji, u prosjeku 3,661 euro po hektaru. Cijena mu je ipak porasla za 6,4 posto u odnosu na 2020. godinu.

Konzultantica Zvjezdana Blažić kaže da je u Hrvatskoj prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta još uvijek relativno niska, ali postoje primjerice u istočnoj Slavoniji parcele koje su uređene, komasirane, navodnjavane i za koje se danas postiže cijena između 10 pa čak i do 15.000 eura po hektaru.

Kao najveću boljku hrvatske poljoprivredne politike i politike poljoprivrednog zemljišta navodi to što godinama Hrvatska nije uspjela riješiti komasiranje, odnosno okrupnjavanje poljoprivrednih parcela.

Poljoprivredni proizvođači koji i raspolažu većim ukupnim površinama poljoprivrednog zemljišta suočavaju se s problemom da je njihovo zemljište još uvijek uglavnom rascjepkano i nalazi se na više različitih mjesta, kazala je Blažić napominjući kako tako neobjedinjeno poljoprivredno zemljište nije toliko interesantno i atraktivno.

Dvije trećine zemljišta u privatnom vlasništvu

„Prema javno dostupnim podacima, ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2,7 miliona hektara, od čega je u vlasništvu države 890.200 hektara ili 33 posto dok se u privatnom vlasništvu nalazi 1,8 miliona hektara ili 67 posto. Znači, većina poljoprivrednog zemljišta u privatnom je vlasništvu pa se postavlja pitanje šta rade zemljoposjednici kako bi unaprijedili poljoprivrednu proizvodnju“, ukazuje poljoprivredni analitičar i konzultant Miroslav Kuskunović.

Tržište poljoprivrednog zemljišta se po njegovim riječima, za razliku od drugih država EU-a, u Hrvatskoj nije pravilno razvijalo upravo zbog toga što je država i dalje najveći pojedinačni vlasnik poljoprivrednog zemljišta dok su druge države kroz tranziciju svoje zemljište prodale svojim poljoprivrednim proizvođačima.

Privatna zemlja se mora prvo ponuditi državi 

Kada je riječ o privatnoj zemlji, kaže da je jako malo velikih tabli koje su ili već pokupovali hrvatski poljoprivrednici ili bi mogli biti interesantni strancima da ih kupe, a u Dalmaciji su površine usitnjene, s puno vlasnika. Te površine, kaže Kuskunović, teško će izazvati interes pravih poljoprivrednih proizvođača, pogotovo stranaca, jer se sigurno neće nositi s hrvatskom birokracijom. S druge strane pojedinačno će možda stranci kupovati zemlje, kuće na praznim ruralnim prostorima, pa bi to moglo podići cijene.

„Teško da će doći do eksplozije rasprodaje zemlje strancima, posebno jer je u zakon stavljeno da se privatna zemlja mora prilikom prodaje prvo ponuditi državi“, upozorava Kuskunović.

Izvor: balkans.aljazeera.net/Agencije