U prvih devet mjeseci prošle godine izravna strana ulaganja u Bosnu i Hercegovinu iznosila su 840,8 miliona maraka i bila su manja za 26,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, a najveći interes iskazan je za ulaganja u obnovljive izvore energije, turizam, nekretnine i metalo-prerađivačku industriju s fokusom na auto-industriju.

Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH u okviru tokova DSI (direktne strane investicije), s procijenjenim zadržanim zaradama, za razdoblje januar – septembar 2022., direktne strane investicije iznosile su 840,8 miliona KM ili 429,9 miliona eura – potvrdili su u razgovoru za Fenu iz Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA).

Dodaju kako su strana ulaganja u prvih devet mjeseci prošle godine manja za 26,6 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije.

Pritom napominju kako redovno dobijaju upite o mogućnostima ulaganja, s tim da su u prošloj godini dominirali upiti za obnovljive izvore energije, turizam, nekretnine i metalo-prerađivačku industriju s fokusom na auto-industriju.

Također, postoji intenzivniji interes investitora iz skandinavskih zemalja i Kine za ulaganje u oblast obnovljivih izvora energije, a predstavnici FIPA-e su u kontaktu s njima i već su pokrenute aktivnosti na realizaciji ovih projekta.

Pored toga, posebno se ističe sektor IT industrije, metalo-prerađivački, te turizam koji, smatraju u Agenciji, može privući značajnije strane investicije.

FIPA će svoje aktivnosti tokom 2023. godine usmjeriti dominantno na tržište Evropske unije, s fokusom na kompanije koje imaju proizvodnju na spomenutim tržištima, kroz organizaciju različitih promotivnih događaja i “outreach” kampanja, s ciljem prezentacije investicijskih potencijala.

Ono što može biti kočnica povećanju stranih ulaganja, upozoravaju, jest neizvjesnost kretanja gospodarskih aktivnosti u svijetu zbog inflacije, rasta troškova energenata, rata u Ukrajini, smanjenja trgovine i gubitaka povjerenja.

Prema podacima UNCTAD-a, a prema ukupno registriranom stanju direktnih stranih investicija na kraju 2021. godine, Bosna i Hercegovina je na trećem mjestu iza Srbije i Albanije u sklopu grupe zemalja zapadnog Balkana ili peta na listi zemalja regije ako se uzmu u obzir i Hrvatska i Slovenija.

Od zemalja regije po ukupnom prilivu stranih investicija u decembru 2021. prednjače: Srbija (52,775 miliona US$), Hrvatska (38,898 miliona) i Slovenija (20,043 miliona US$). Slijede Albanija (10,074 miliona US$), Bosna i Hercegovina (9,474 miliona US$), Sjeverna Makedonija (7,248  miliona US$) i Crna Gora (6,361 miliona US$).

Upitani na što se strani investitori najviše žale, iz Agencije odgovaraju na dugotrajne procedure za dobijanje građevinske dozvole, upotrebne dozvole, urbanističke saglasnosti, sporost sudova, dugotrajne procedure vezane za naplatu potraživanja, za izdavanje PDV broja, parafiskalne namete.

Usto, dolazak stranih investicija otežavaju politička nestabilnost, neusklađeni propisi, nedostatak poticaja, pravna zaštita, neusklađeno obrazovanje s potrebama radne snage, odliv radne snage i slično.

Kako kažu, FIPA je u stalnom kontaktu sa stranim investitorima kojima pruža informacije o mogućnostima ulaganja u BiH te ih informira o trenutno raspoloživim projektima za investiranje.

Izvor: Fena