Uz rijeku Tešanjku smjestio se grad koji važi za pravo privredno čudo BiH. Gradić je to kroz kojeg se ne prolazi, već u njega morate s namjerom poći.

Prvo što će vam privući pažnju u Tešnju je velika srednjovjekovna tvrđava koja se već tri milenija nadvila nad gradom – Gradina, nacionalni spomenik BiH. Jedna je to od najvećih, najstarijih i najočuvanijih srednjovjekovnih tvrđava naše zemlje za koju se kaže da nikada nije bila osvojena. Oduprijela se čak i krvavom pohodu austrijskog vojskovođe Eugena Savojskog 1697. godine koji je do temelja spalio Sarajevo. Nakon tri dana neuspješnih napada, vojska Eugena Savojskog povukla se prema Slavoniji, a Tešanj je oslobođen.

Vezana je i za nekadašnje Bosansko Kraljevstvo, jer je u 15. stoljeću došla pod vlast strica bosanskog kralja Stjepana Tomaša Radivoja Krstića kome je, sudeći prema pismenom dokazu iz 1461. godine, tadašnji i posljednji bosanski kralj poklonio kulu.

U njenim kulama – Dizdarovoj i Kapetanovoj – danas se nalazi stalna postavka Javne ustanove Muzeja Tešanj, a ispred kula često se održavaju kulturne manifestacije.

Čaršija

U podnožju tvrđave pažnju privlači sahat-kula, jedna od četiri u BiH koje još i danas rade. Izgrađena je u 17. vijeku i visoka 18,5 metara. Sat je ranije pokazivao vrijeme „a la turca“, što je metoda mjerenja vremena s kojom se sati počinju odbrojavati od trenutka zalaska Sunca, a ne od ponoći. Današnji sat, koji pokazuje srednjoevropsko vrijeme, donesen je iz Beča davne 1890. godine.

Sa tvrđave se vidi još jedan simbol Tešnja – Eminagića konak koji predstavlja jedan od najstarijih, a ujedno i najljepših objekata stambene arhitekture ovog kraja koji se sastoji od magaze, prizemnog dijela i sprata. Bogati veleposjednici i trgovci Eminagići izgradili su je polovinom 19. stoljeća, a danas je nacionalni spomenik.

U tešanjskoj čaršiji nalazi se jedna od četiri džamije Ferhadije u BiH, koju zovu još i Čaršijskom, odnosno Ferhad-begovom. Njen graditelj Gazi Ferhad-beg, sestrić sultana Sulejmana Veličanstvenog, najznačajnija je ličnost za rani razvitak Tešnja. Ferhad-beg je još 1557. godine u Tešnju sagradio mekteb, medresu, han, dućane, mlinove, čifluke (feudalne posjede) i sela.

Najbolje vode na svijetu

Osim po uspješnim kompanijama i biznismenima koji su se našli na Forbesovoj listi, glas o Tešnju svijetom se pronio zahvaljujući izvorima najkvalitetnijih mineralnih voda od kojih skoro sve nose najveća svjetska priznanja za kvalitet. Tešanjski kiseljak je proglašen za najbolju mineralnu vodu na svijetu, dok je tešanjska voda Oaza svojevremeno bila i na zvaničnom meniju Bijele kuće.

Piše: S.V.